KAO što je i najavljeno, od ponoći su poskupjele sve vrste goriva.
Prosječna cijena litre najprodavanijeg Eurosupera 95 poskupjela je za 10 lipa pa sada iznosi 10,17 kuna (prošli tjedan bila je 10,07 kuna).
Prosječna cijena litre dizela porasla je za 3 lipe pa sada iznosi 9,84 kune (prošli tjedan bila je 9,81 kunu).
Poskupio je i autoplin. Prosječna cijena litre autoplina od ponoći iznosi 4,57 kuna, dok je prije tjedan dana iznosila 4,53 kune.
To znači da vozači benzinaca od danas za prosječni spremnik trebaju izdvojiti oko pet kuna više, a vozači dizelaša oko kunu i pol više.
Štern o cijeni nafte: Cijeli svijet trpi zbog profita
O temi poskupljenja goriva danas je za HRT komentirao naftni stručnjak Davor Štern.
"Plin prati cijenu nafte. U nekakvoj budućnosti, u svijetu u kojem će biti preko 10 milijardi ljudi, moramo se vratiti ili starim temeljnim vrijednostima ili izmisliti nešto novo. Kad govorimo o cijenama, one se skoro uvijek formiraju temeljem vijesti. Mi smo pod navalom lažnih vijesti, fake news, o tome svi govore. Ja sam iz toga izveo izvedenicu 'fake value' - lažna vrijednost", kazao je.
Nafta na granici najviše cijene koja bi se trebala dopustiti proizvođačima
"Nafta je danas, po mom dubokom uvjerenju, na granici najviše cijene koja bi se trebala dopustiti proizvođačima jer je u njoj sadržan toliki profit zbog kojeg cijelo čovječanstvo pati i trpi. To nije dobro ni proizvođačima jer svaka promjena cijene njima ruši njihovo dugoročno ulaganje, perspektivu ulaganja u nova nalazišta. Nama kao potrošačima isto tako ne odgovaraju stalne promjene cijena. Pitanje vrijednosti energije i energenata vrlo brzo će se morati naći na stolu ljudi koji odlučuju u svijetu", rekao je Štern.
Dodao je kako nije zagovornik dogovorne ekonomije, socijalizma, no naglasio je da tržišna ekonomija ima svoje limite.
"Neoliberalizam je pokazao da u tim limitima moramo naći nešto novo kako ne bismo bili žrtve prevelikog apetita. Danas cijene energenata određuje Wall Street, a ne proizvođač. Tu se mora svijet odmaknuti od toga i početi stvari nazivati pravim imenom. Svaka roba ima svoju vrijednost. Ta vrijednost se sastoji od troškova proizvodnje, prerade, transporta itd. Nemam ništa protiv Bliskog istoka i šeika, ali su to puste milijarde koje su se tamo slile, to su milijarde koje smo svi mi platili", smatra Štern.