Ključni nalaz izvješća je da loše upravljanje rječnim slivovima povećava gospodarske štete i gubitak života od poplava, suša, klizanja zemljišta, erozija kao i zagađenja vode.
"Uz dani zamah europske integracije i ekoloških standarda koje zemlje aspiranti u ovoj subregiji moraju zadovoljiti da bi se uključile u EU, hitno su potrebni jače financiranje i institucionalne reforme kako bi se pozabavilo hitnim problemima voda. Ako se djeluje sada izbjeći će se veća cijena kasnije", kaže koautor izvješća Marjory-Anne Bromhead.
Izvješće kaže da niska kvaliteta vode nosi sa sobom opasnost po zdravlje, šteti ribarenju, turizmu i oštećuje ekosustav. Loši sustavi za pitku vodu pogađaju lokalne zajednice dok nepouzdani sustavi za irigaciju dovode do gubitka zarade. Neodgovarajuća raspodjela vode može dovesti do nedovoljne opskrbe vodom za potrebe irigacije, proizvodnju električne energije, opskrbu gradova i održavanja ekosustava, kaže izvješće.
Izvješće razmatra i posebne uvjete u pojedinim zemljama pa kaže da Hrvatska i Rumunjska obiluju vodom i da su njihovi problemi prvenstveno poplave i upravljanje porječjima te unapređenje kvalitete vode.
U južnim zemljama poput Bugarske i Makedonije voda je oskudnija i te zemlje moraju uravnotežiti korištenje između konkurentskih sektora kao što su ljetnje navodnjavanje i zimsko korištenje za proizvodnju električne energije te korištenje vode u gradovima i industriji naspram održavanja ekosustava.
"Jugoistočna Europa suočila se s poteškoćama pogoršavanja infrastrukture za vodu i kanalizaciju, navodnjavanje, odvodnju i regulaciju voda, vezanu dijelom na slabosti institucija javnoga sektora i šira pitanja financija i upravljanja", rekla je koautorica izvješća Rita Cestti.
Izvješće poziva na jačanje partnerstva između zemalja jugoistočne Europe, Europske unije i multilateralnih organizacija kako bi se poboljšalo upravljanje vodama u toj regiji.
(Hina) slek dam