Iako je istraživanje provedeno na miševima, Mattson je izjavio da njegovi rezultati pokazuju kako bi povremeno preskakanje obroka moglo biti korisno i za zdrave odrasle osobe. Međutim, upozorio je, nije dobro cijeli dan biti bez jela. "Ne bih baš preporučio da ljudi previše vjerno slijede naše istraživanje", izjavio je.
Miševi su morali postiti cijeli dan, a zatim su sljedeći dan mogli jesti koliko su htjeli. Oni koji su postili, pojeli su isti broj kalorija kao i oni koji su svaki dan smjeli jesti koliko su htjeli. Treća skupina miševa jela je svaki dan, ali je dobivala 40 posto manje kalorija od ostalih miševa.
Nakon pet mjeseci, istraživači su miševima dali neurotoksin koji selektivno oštećuje živčane stanice važne za učenje i pamćenje, što se obično događa kod Alzheimerove bolesti.
Znanstvenici su ustanovili da je toksin oštetio manje živčanih stanica u mozgu miševa koji su postili nego kod onih koji su redovito jeli ili slijedili dijetu s manjom količinom ugljikohidrata. Uz to, analiza krvi pokazala je da su miševi koji su postili imali nižu razinu inzulina, što je pokazatelj smanjenog rizika obolijevanja od dijabetesa.
Prethodna su istraživanja nagovijestila da veliko smanjenje broja kalorija produžava životni vijek i smanjuje rizik obolijevanja od bolesti tipičnih za stariju dob. Činjenica da je povremeni post bolje štitio od Alzheimerove bolesti i dijabetesa nego niskokalorična prehrana pokazuje da se ljudi mogu obraniti od tih posljedica starenja i bez gladovanja.
Rezultati ovog istraživanja u suprotnosti su sa starim pravilom koje tvrdi da bi ljudi i druge životinje morali redovito jesti i pokazuju da bi se to pravilo trebalo preispitati. Povijesno gledano, ima smisla da bi povremeno preskakanje obroka bilo dobro za naš organizam. Naime, prvim ljudima hrana nije bila stalno dostupna, a mnogi su jeli samo jedan obrok dnevno ili čak postili i po nekoliko dana prije no što bi ponovno pronašli hranu.
Na kraju istraživanja miševi koji su postili težili su više od onih koji su živjeli na niskokaloričnoj dijeti, te samo malo manje od onih koji su redovito jeli, kazao je Mattson, dodajući da manji broj obroka štiti nervne stanice tako da ih stavlja pod lagani pritisak koji im pomaže u reagiranju na veći stres, poput neurotoksina.
Dijabetes je posljedica problema u metabolizmu glukoze, a post miševima pomaže u izbjegavanju dijabetesa tako da privikava njegov metabolizam da ga bolje prerađuje.
(Hina) jšk dgk