Screenshot: YouTube, president.ee
"IMAMO predsjednicuuuu", vikao je Tomislav Karamarko 11. siječnja 2015. godine, a na desetke zastava zavijorilo se na pobjedničkom HDZ-ovom derneku.
Riječ je tada uzela Kolinda i održala prvi govor kao buduća predsjednica. I odmah bubnula glupost.
"Bit će Hrvatska među najprosperitetnijim zemljama EU-a, to vam obećajem", između ostalog je te večeri izjavila Kolinda dok su pokraj nje fanatično pljeskali Ivan Tepeš i Pero Ćorić, politički marginalci koji su iz debele političke zavjetrine izašli samo zahvaljujući bezumnoj nacionalističkoj retorici HDZ-a.
Kolindine izjave, iako je ova o Hrvatskoj kao o jednoj od najrazvijenijih zemalja svijeta najbesmislenija, ni u većini dosadašnjeg mandata nisu bile ništa zrelije.
Gdje god došla, a po Hrvatskoj putuje često, Kolinda je praktički uvijek ponavljala milijun puta izrečene mantre o zajedništvu, Domovinskom ratu i njegovim tekovinama, braniteljima, mladima i drugim populističkim stvarima koje njezini birači vole čuti, ali koje realno ne znače previše.
Jasno, našlo bi se tu mjesta za Franju Tuđmana, priče o zajedništvu Hrvatske i iseljeništva, hrvatsku povijest i slične teme za koje, ruku na srce, ne treba kriviti Kolindu koja je naprosto proizvod političkog života u Hrvatskoj, ništa bolja ni lošija od političkog prosjeka u kojem dominiraju teme u rasponu od 1941. do 1991. godine.
Istina, treba biti pošten pa spomenuti i nedavne žestoke kritike koje je predsjednica uputila na račun vlade i premijera, rekavši jasno da u Hrvatskoj više-manje ništa ne valja i da zemlja ide u potpuno pogrešnom smjeru. No za to joj je trebalo više od dvije godine, a prije toga je medije, koji su jedini upozoravali na probleme, bez krzmanja optuživala da šire pesimizam.
Riječ je tada uzela Kolinda i održala prvi govor kao buduća predsjednica. I odmah bubnula glupost.
"Bit će Hrvatska među najprosperitetnijim zemljama EU-a, to vam obećajem", između ostalog je te večeri izjavila Kolinda dok su pokraj nje fanatično pljeskali Ivan Tepeš i Pero Ćorić, politički marginalci koji su iz debele političke zavjetrine izašli samo zahvaljujući bezumnoj nacionalističkoj retorici HDZ-a.
Kolindine izjave, iako je ova o Hrvatskoj kao o jednoj od najrazvijenijih zemalja svijeta najbesmislenija, ni u većini dosadašnjeg mandata nisu bile ništa zrelije.
Gdje god došla, a po Hrvatskoj putuje često, Kolinda je praktički uvijek ponavljala milijun puta izrečene mantre o zajedništvu, Domovinskom ratu i njegovim tekovinama, braniteljima, mladima i drugim populističkim stvarima koje njezini birači vole čuti, ali koje realno ne znače previše.
Jasno, našlo bi se tu mjesta za Franju Tuđmana, priče o zajedništvu Hrvatske i iseljeništva, hrvatsku povijest i slične teme za koje, ruku na srce, ne treba kriviti Kolindu koja je naprosto proizvod političkog života u Hrvatskoj, ništa bolja ni lošija od političkog prosjeka u kojem dominiraju teme u rasponu od 1941. do 1991. godine.
Istina, treba biti pošten pa spomenuti i nedavne žestoke kritike koje je predsjednica uputila na račun vlade i premijera, rekavši jasno da u Hrvatskoj više-manje ništa ne valja i da zemlja ide u potpuno pogrešnom smjeru. No za to joj je trebalo više od dvije godine, a prije toga je medije, koji su jedini upozoravali na probleme, bez krzmanja optuživala da šire pesimizam.
Sad pročitajte što kaže predsjednica Estonije pa usporedite s Kolindom
No, zbog čega ovo sve pišemo, kad se to sve već ionako znalo?
Pa samo iz razloga da se Kolindini govori usporede s jednim tekstom estonske predsjednice Kersti Kaljulaid. Ona je još ovog ljeta u jednom tekstu za The Telegraph opisala glavne zadaće s kojom se njezina zemlja susreće 2017. godine.
Pogodili ste, ona nije govorila o davno završenim ratovima niti bacala floskule o zajedništvu nego je pričala o digitalnom dobu i načinu na koji se prilagođava novim tehnologijama.
"Kao predsjednica Estonije, predstavljam jedino istinski digitalno društvo koje ima svoju državu. Skoro sve interakcije naših građana s vladom, uključujući glasanje, mogu se sigurno obaviti na internetu, a naši 'e-građani' mogu voditi poslove u Estoniji a da nikada i ne kroče u državu", poručila je predsjednica Estonije Kersti Kaljulaid u govoru ovog ljeta.
U Hrvatskoj se o uvođenju internet glasanja i ne razmišlja. Štoviše, o promjenama izbornog zakona razmišlja se samo u kontekstu smanjivanja glasačkog prava nacionalnim manjinama. Glasanje se još vrši na glasačkim mjestima, a izborni popisi su aljkavi i nesređeni pa u Hrvatskoj praktički glasa tko poželi, čak i mrtvaci.
No, zbog čega ovo sve pišemo, kad se to sve već ionako znalo?
Pa samo iz razloga da se Kolindini govori usporede s jednim tekstom estonske predsjednice Kersti Kaljulaid. Ona je još ovog ljeta u jednom tekstu za The Telegraph opisala glavne zadaće s kojom se njezina zemlja susreće 2017. godine.
Pogodili ste, ona nije govorila o davno završenim ratovima niti bacala floskule o zajedništvu nego je pričala o digitalnom dobu i načinu na koji se prilagođava novim tehnologijama.
"Kao predsjednica Estonije, predstavljam jedino istinski digitalno društvo koje ima svoju državu. Skoro sve interakcije naših građana s vladom, uključujući glasanje, mogu se sigurno obaviti na internetu, a naši 'e-građani' mogu voditi poslove u Estoniji a da nikada i ne kroče u državu", poručila je predsjednica Estonije Kersti Kaljulaid u govoru ovog ljeta.
U Hrvatskoj se o uvođenju internet glasanja i ne razmišlja. Štoviše, o promjenama izbornog zakona razmišlja se samo u kontekstu smanjivanja glasačkog prava nacionalnim manjinama. Glasanje se još vrši na glasačkim mjestima, a izborni popisi su aljkavi i nesređeni pa u Hrvatskoj praktički glasa tko poželi, čak i mrtvaci.
Dok se Hrvatska brine za uhljebe, Estonija priča o "građanima svijeta"
Dok se Kolinda poziva na Tuđmana, estonska predsjednica propituje budućnost institucije države.
"Promatranje ove digitalne revolucije izbliza natjeralo me da propitam je li institucija države kakvu danas poznajemo prikladna za 21. stoljeće", piše Kaljulaid.
Dok se Kolinda poziva na Tuđmana, estonska predsjednica propituje budućnost institucije države.
"Promatranje ove digitalne revolucije izbliza natjeralo me da propitam je li institucija države kakvu danas poznajemo prikladna za 21. stoljeće", piše Kaljulaid.
Pokušajte zamisliti što bi se dogodilo da u Hrvatskoj netko propita "budućnost institucije hrvatske države".
Činjenica da je ovaj tekst estonske predsjednice nešto stariji ne govori ništa o samom tekstu. Dapače, to samo govori koliko Hrvatska zaostaje.
Dok u Hrvatskoj buja državni aparat koji se financira poreznim terorom, predsjednica Estonije svjesna je što donosi današnji svijet.
"Porezni obveznici u tradicionalnom sustavu ovisni su o radu u jednoj državi, svakog dana, svakog mjeseca i do najmanje 30 godina. Stvaranjem slobodnog kretanja ljudi ova mreža postala je kompleksnija, ali nikada nije nestala", navodi Kaljulaid.
"Današnji svijet se radikalno mijenja. Industrijski poslovi nestaju i to će se nastaviti zbog procesa automatizacije. Stoga će stari društveni modeli postati neodrživi", upozorava Kaljulaid. Hrvatska za to vrijeme planira kupiti Inu, koju je nedavno prodala.
"Sve više ljudi radi potpuno neovisno o samo jednoj tvrtki, jednoj državi ili određenom društvenom modelu. Stari poslovi nestaju i novi se stvaraju. Većina novih poslova stvorenih zahvaljujući globalnim digitalnim prilikama čini ljude više samostalnima. Sve više ljudi radi 'na daljinu' preko državnih granica", navodi Kaljulaid uz primjere.
A primjer je njezin sin.
"Moj sin, informatički stručnjak, radi za nekoliko tvrtki u isto vrijeme. U nekima je vlasnik, a u drugima zaposlenik. Kada putuje u druge države iznajmljuje svoj stan, automobil, a katkad i psa (dobro izdresiranog labradora koji može praviti društvo starijim osobama)".
"Drugi čovjek kojeg poznajem, talentirani obrtnik koji proizvodi vrhunske lukove i strijele, živi u seoskom području Estonije. Doselio se iz Južnoafričke Republike i nije izgubio ni jednog klijenta, iako izrađuje svoje proizvode najmanje 100 kilometara od najbližeg klijenta. Naravno, svi znamo i da neki ljudi zarađuju za život pomoću objava na YouTubeu i drugim globalnim mrežama".
Činjenica da je ovaj tekst estonske predsjednice nešto stariji ne govori ništa o samom tekstu. Dapače, to samo govori koliko Hrvatska zaostaje.
Dok u Hrvatskoj buja državni aparat koji se financira poreznim terorom, predsjednica Estonije svjesna je što donosi današnji svijet.
"Porezni obveznici u tradicionalnom sustavu ovisni su o radu u jednoj državi, svakog dana, svakog mjeseca i do najmanje 30 godina. Stvaranjem slobodnog kretanja ljudi ova mreža postala je kompleksnija, ali nikada nije nestala", navodi Kaljulaid.
"Današnji svijet se radikalno mijenja. Industrijski poslovi nestaju i to će se nastaviti zbog procesa automatizacije. Stoga će stari društveni modeli postati neodrživi", upozorava Kaljulaid. Hrvatska za to vrijeme planira kupiti Inu, koju je nedavno prodala.
"Sve više ljudi radi potpuno neovisno o samo jednoj tvrtki, jednoj državi ili određenom društvenom modelu. Stari poslovi nestaju i novi se stvaraju. Većina novih poslova stvorenih zahvaljujući globalnim digitalnim prilikama čini ljude više samostalnima. Sve više ljudi radi 'na daljinu' preko državnih granica", navodi Kaljulaid uz primjere.
A primjer je njezin sin.
"Moj sin, informatički stručnjak, radi za nekoliko tvrtki u isto vrijeme. U nekima je vlasnik, a u drugima zaposlenik. Kada putuje u druge države iznajmljuje svoj stan, automobil, a katkad i psa (dobro izdresiranog labradora koji može praviti društvo starijim osobama)".
"Drugi čovjek kojeg poznajem, talentirani obrtnik koji proizvodi vrhunske lukove i strijele, živi u seoskom području Estonije. Doselio se iz Južnoafričke Republike i nije izgubio ni jednog klijenta, iako izrađuje svoje proizvode najmanje 100 kilometara od najbližeg klijenta. Naravno, svi znamo i da neki ljudi zarađuju za život pomoću objava na YouTubeu i drugim globalnim mrežama".
Možete li nešto ovakvo zamisliti u Hrvatskoj?
Da sve ne ostane samo na Kolindi, dok hrvatska vlada nauštrb sve malobrojnijeg realnog sektora potpisuje kolektivne ugovore s uhljebima iz državne službe, od kojih velik broj ništa ne radi, ničemu ne služi, a na funkciju je došao putem politike, estonska predsjednica se pita kako može privući "globalne radnike" da porez plaćaju baš u njihovoj zemlji.
"Ovo je teško pitanje za naša liberalna, demokratska društva: Koja država se obavezna brinuti o globalnom radniku? Kako države mogu oporezivati ovakve radnike? Još nismo shvatili kako regulirati i oporezivati multinacionalne tvrtke, a kako ćemo se tek nositi s individualnim globalnim građanima?", pita se Kaljulaid.
"Moramo odgonetnuti kako možemo ljudima pružiti sigurnost koja im je potrebna da bi poželjeli ostati porezni obveznici u državi. Ako vlade predugo ostanu na starom industrijskom modelu društvenih jamstava, države bi mogle postati zastarjele institucije", zaključuje Kaljulaid.
Možete li ovakav govor zamisliti u Hrvatskoj?
Da sve ne ostane samo na Kolindi, dok hrvatska vlada nauštrb sve malobrojnijeg realnog sektora potpisuje kolektivne ugovore s uhljebima iz državne službe, od kojih velik broj ništa ne radi, ničemu ne služi, a na funkciju je došao putem politike, estonska predsjednica se pita kako može privući "globalne radnike" da porez plaćaju baš u njihovoj zemlji.
"Ovo je teško pitanje za naša liberalna, demokratska društva: Koja država se obavezna brinuti o globalnom radniku? Kako države mogu oporezivati ovakve radnike? Još nismo shvatili kako regulirati i oporezivati multinacionalne tvrtke, a kako ćemo se tek nositi s individualnim globalnim građanima?", pita se Kaljulaid.
"Moramo odgonetnuti kako možemo ljudima pružiti sigurnost koja im je potrebna da bi poželjeli ostati porezni obveznici u državi. Ako vlade predugo ostanu na starom industrijskom modelu društvenih jamstava, države bi mogle postati zastarjele institucije", zaključuje Kaljulaid.
Možete li ovakav govor zamisliti u Hrvatskoj?
Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz Estoniju, instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: Estonija.
Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.