Po njegovim riječima objedinjuje zavodsku atlasnu tradiciju, započetu 1961. s prvim izdanjem Atlasa svijeta, kao i tradiciju kartografskog predočavanja Hrvatske, što je koncem 19. stoljeća započeo Vjekoslav Klaić izdavši Atlas za hrvatsku povjesnicu.
Klemenčić je naveo da "Hrvatski povijesni atlas" ima 388 stranica podijeljenih u pet cjelina: prapovijest, srednji vijek, novi vijek, suvremeno doba i dinamika prostora.
Većina naslova ima jednu kartu, a manji dvije ili više, i ukupno ih je oko tri stotine. Svaku od pet glavnih cjelina osim karata čini i prateći tekst, organski povezan sa zemljovidima istaknuo je Klemenčić. Dodao je kako je na kraju Atlasa objavljen izbor iz bibliografije koji uključuje glavne kartografske izvore, zbirke dokumenata i veliki broj ostalih publikacija.
O Atlasu su kratko govorili i priređivači, povjesničar Krešimir Regan i kartograf Tomislav Kaniški.
Glavni ravnatelj LZ "Miroslav Krleža" Tomislav Ladan i ravnatelj Vlaho Bogišić istaknuli su važnost Atlasa za hrvatsku leksikografiju, rekavši da se takvim izdanjem ne mogu pohvaliti ni vodeće svjetske države.
Predsjednik Stjepan Mesić istaknuo je važnost Leksikografskog zavoda u hrvatskom izdavaštvu i kulturi.
Ta je kuća bila azil hrvatskim intelektualcima koji su razvijali ideju slobode i istine. U njemu su izrađene brojne enciklopedije iz kojih se, rekao je, saznaje povijest ovih prostora, granice koje su se mijenjale prema odnosu snaga u Europi.
Osvrćući se na današnje prilike Mesić je rekao da Hrvatske ima strateški cilj ulaska u EU, udruženu Europu, otvorenih granica u kojoj će nacionalne manjine biti poveznice među narodima.
Ulazimo u milenijsko razdoblje kad se rat u Europi i svijetu mora isključiti kao političko sredstvo, poručio je predsjednik Mesić.