Dekovićev akribični i minuciozni rad svjedoči kako glagoljica nije bila sporedno pismo, napomenuo je Zidić i dodao kako je bila pismo kulturnih građana Rijeke. Taj riječki Zapisnik je jedan od mnogobrojnih dokaza o tome čije je ovo tlo, dodao je.
Zidić je napomenuo kako Deković, ne samo u Rijeci, kao urednik Matičina časopisa "Dometi", nego i u Zagrebu ne može dobiti novčanu potporu za njegovo izdavanje.
Predsjednik je Matice hrvatske podsjetio da je na upit, predsjednika saborskoga Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Petra Selema, zašto Ministarstvo kulture ne želi financirati riječke "Domete", pomoćnik ministra kulture Čedomir Višnjić rekao kako je razlog u njihovu neredovitu izlaženju.
"Ako Vojnović može biti srpski pisac, zašto 'Dometi' ne bi mogli biti časopis koji se ne finacira", dodao je Zidić.
Akademik Bratulić je govorio o ranom glagoljaštvu na riječkom području.
"Dekovićev rad pobija tvrdnje kako je glagoljaška pismenost ruralna," napomenuo je Damjanović, dodavši kako je "Zapisnik" posebice važan za riječku povijest.
Knjiga "Zapisnik misni kaptola riečkoga - Istraživanja o riječkom glagoljaškom krugu" (401 str.) u osam poglavlja raščlanjuje glagoljski rukopis o bilježenju misa zadušnica i pogreba u rijeci sredinom 16. stoljeća.
Autor piše o sudbini rukopisa, smješta ga u kulturnopovijesni kontekst, daje opće značajke jezika, izraza i grafije, donosi preslovljenje rukopisa i priloge u kojima objavljuje popis spomenutih osoba u rukopisu, matice umrlih grada rijeke i smrtnost u Rijeci prema Zapisniku misnome.
U kazalima su navedeni pojmovi, osobe i mjesta spomenuti u rukopisu, a na kraju knjige su priložene kratice, izvori i knjigopisje.
Darko Deković (1947.) je predsjednik riječkoga ogranka Matice hrvatske. Urednik je časopisa "Dometi".
(Hina) xmk ymc