Povjesničarka Mirjana Gross istaknula je da knjiga sadrži brojne činjenice prikupljene iz dosad nepoznatih izvora o povijesti zagrebačke židovske zajednice u razdoblju između dva svjetska rata.
"Ona ilustrira i objašnjava iznenađujuće živu aktivnost zagrebačke židovske zajednice - gospodarsku, društvenu, političku i kulturnu", rekla je, dodavši kako je njezin najzanimljiviji dio prikaz cionizma kao sveobuhvatne ideologije i djelovanja koja je ostavila veliki trag u životu zagrebačke, pretežito aškenaske, židovske zajednice.
Gross se nada da će knjiga pobuditi pozornost čitatelja kojima će pružiti iscrpan uvid u to kako je izgledala, djelovala i živjela jedna zagrebačka građanska zajednica, koja je nestala u Drugome svjetskom ratu.
Po autorovim riječima više od polovine obrađenih podataka u knjizi su oni iz HDA-a, pa je zato i htio da se ona predstavi u tom prostoru.
Na 578 stranica knjige i u sedam poglavlja može se isčitati veliki doprinos koji su Židovi dali gospodarstvu i kulturi Zagreba, rekao je germanist Viktor Žmegač.
Podsjetio je na riječi uglednoga člana te zajednice Lavoslava Šika iz 1927. da se zagrebački privredni život u međuratnome razdoblju "nije mogao zamisliti bez Židova, bez kojih bi Zagreb bio mrtav i pust grad".
Arhitekt Aleksander Laslo ukazao je na veliki doprinos arhitekata židovskoga podrijetla "slici" građanskoga Zagreba, rekavši kako bi ukupan doprinos Židova zagrebačkoj kulturi tek trebao iscrpnije obraditi.
Andrea Zlatar, članica zagrebačkoga Gradskog poglavarstva zadužena za kulturu, istaknula je da Goldsteinova knjiga potvrđuje da je temeljna snaga Zagreba bila njegovo građanstvo čiji je židovski dio bio dobro uklopljen u cjelinu i znatno pridonio oblikovanju modernoga Zagreba.
Urednik knjige Slavko Goldstein rekao je da je to druga knjiga četverosveščanoga projekta "Novog libera" kojim će se obuhvatiti povijest Židova u Zagrebu, od njihova prvoga spomena 1355. do danas. Podsjetio je da je tema prve knjiga iz toga niza bila holokaust u Zagrebu.
Predsjednik Mesić prije predstavljanja knjige razgledao je novoobnovljenu Veliku čitaonicu HDA i razgovarao s ravnateljem te ustanove Stjepanom Ćosićem. Posjetio je i Središnji laboratorij za restauraciju i konzervaciju te Trezor u kojemu se čuvaju neki od najvažnijih dokumenata hrvatske povijest, među kojima i najstariji zapisi o Hrvatskom saboru.
(Hina) xipet ymc