Zagreb je u to doba pripadao Austro-Ugarskoj, Jugoslaviji i Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, pa je gradivo podijeljeno u tri fonda.
Zagreb se u to doba različito titulirao pa se autorica odlučila za zajednički naziv "Gradsko poglavarstvo Zagreb".
U prilogu se nalazi abecedni popis činovnika i službenika Gradskog poglavarstva, slikovni prilozi znakovlja gradske vlasti te su priloženi planovi grada u sva tri razdoblja.
To je veliki intelektualni i fizički posao koji obuhvaća 6.511 administrativnih knjiga i 14.990 arhivskih kutija, čije se arhivsko gradivo fizički može raširiti na 2,5 kilometra, kazao je recenzent knjige Marijan Rastić.
Za takvo što trebalo je stručnosti, radoholičnosti i vjere u smisao toga posla, kazao je i zaključio kako će izdavanje takvih obavijesnih pomagala morati slijediti i drugi arhivi.
Autorica je kazala da je uznemirena niskom razinom informativnosti javnosti o prošlosti Zagreba. Primjerice, nedavno je rečeno da u Zagrebu postoji 80 godina organizirane djelatnosti čistoće, a već 1850. postojao je odjel u poglavarstvu koji se brinuo o odvozu kućnog smeća i blata s ulica, istaknula je Čengić dodavši da se "mogu na prste izbrojati oni koji dođu provjeriti".