Propovijed oca Blaža tiskana je u Zagrebu 1804., a rijetki primjerci čuvaju se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i samostanu uršulinki u Varaždinu.
Kako bi taj malo poznati tekst učinio dostupnijim današnjem čitatelju, Alojz Jembrih ga je pripremio za ponovni tisak, transkribirajući ga u suvremenu grafiju i poprativši ga odgovarajućim komentarima.
"Duhovni razgovor" pisan je hrvatskim književnim jezikom kajkavske osnovice, a ima, kako je naglasio Jembrih, dvostruku vrijednost: značajan je književno jezični spomenik i ujedno to je prva tiskana povijest uršulinki u Varaždinu do 1979., kada izlazi opširna povijest uršulinskog reda u Varaždinu, autorice časnih sestara Marije Assumpte Svalina i Ane Klaudije Đuran, koja je večeras i nazočila predstavljanju knjige.
U uvodu "Duhovnog razgovora" otac Blaž najavljuje da će govoriti o razlogu dolaska sestara u Varaždin te načinu izgradnje samostana i crkve, zatim da će pokazati veliku duhovnu i materijalnu korist koje su svojim dolaskom i djelovanjem imale sestre uršulinke za taj grad, zemlju i kraljevstvo tijekom svojega stogodišnjeg boravka, odnosno iznijet će povijesni prikaz boravka uršulinki u Varaždinu.
Nakon uvoda Alojz Jembrih donosi transkribirani tekst "Duhovnog razgovora" s više podnaslova, zatim rječnik nepoznatih riječi, te pretisak izvornog teksta "Duhovnog razgovora" oca Blaža.
Časna sestra Ana Klaudija Đuran podsjetila je kako su uršulinke u Varaždin došle godine 1703. iz Bratislave.
Danas, osim u Varaždinu, taj red časnih sestara djeluju i u Zagrebu, Slavonskom Brodu, Rovinju i u Zenici u Bosni i Hercegovini.
Katolički ženski red uršilinki utemeljila je godine 1535. u Bresci (Italija) sveta Angela Merici sa svrhom odgoja i pouke ženske mladeži. Nazvane su po sv. Uršuli, koju su prihvatile kao uzor i nebesku zaštitnicu.
Alojz Jembrih rođen je 1947. u Varaždinu. Studirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Beču slavistiku, povijest umjetnosti i filozofiju. Profesor je na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.