U PRIGODI Međunarodnoga dana materinskoga jezika danas je u Zagrebu predstavljeno treće dopunjeno izdanje knjige ´Putovima hrvatskoga književnog jezika´, Zlatka Vincea (1922.1994.), istaknutoga hrvatskog filologa.
Na predstavljanju knjige, koja je za njezina prvog izdanja 1978. ocijenjena ´jednom od najpotrebnijih´, govorili su urednici akademik Josip Bratulić i Stjepan Damjanović, recenzent Marko Samardžija i direktor Nakladnog zavoda Matice hrvatske, izdavača knjige, Niko Vidović.
Kad su se Hrvati borili za ravnopravnost, društveno-političku ili jezičnu, to se uvijek doživljavalo kao nacionalizam i šovinizam, rekao je Bratulić, dodavši kako je Vince tom knjigom pokazao kroz kakve se sve Scile i Haribde probijao hrvatski jezik da bude čist hrvatski.
Po njegovoj ocjeni, tom je knjigom Vince napravio platformu iz koje će se moći lakše ući u društveno-političke okolnosti hrvatskoga jezika. ´Čitanje ove knjige obogaćuje mnoge spoznaje´, rekao je, dodavši kako nas ´jezik najčvršće drži zajedno´.
Podsjetivši kako su još glagoljaši isticali da su jezici jednakovrijedni i da se na materinskom jeziku najlakše obraća Bogu, Stjepan Damjanović je napomenuo da je knjiga Zlatka Vincea ´vanjska povijest hrvatskoga jezika´, koja je, za razliku od unutarnje povijesti, zanimljivija širem krugu čitatelja.
Pišući ovu knjigu u dubokoj filološkoj tradiciji i obuhvativši razdoblje od Bašćanske ploče do sutona Zagrebačke filološke škole, polazio je Vince, po Damjanovićevim riječima, od sitnih podataka koji su, kao Cesarićeva mala kap, sudjelovali u ukupnom tkanju.
Marko Samardžija, koji je u novom izdanju uklonio uočene nedosljednosti, rekao je kako njegovi ´popravci i dopune´ ne diraju autorov tekst.
Riječ je o sitnicama koje je bilo korisno i potrebno ispraviti, rekao je, dodavši da je u trećem izdanju dodana bibliografija kroatističkih radova od 1990. do 2000.