DOK ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponavlja zahtjeve da se njegovoj zemlji isporuče i borbeni avioni sa Zapada, države NATO-a očito imaju problem i s dostavom i s municijom, piše Deutsche Welle.
"Rat u Ukrajini guta enormne količine municije i prazni skladišta saveznika", rekao je u ponedjeljak (13.2.) novinarima glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. "Trenutna potreba je višestruko veća od brzine kojom proizvodimo. To stavlja našu namjensku vojnu industriju pod stres."
Prelazak na ratnu industriju
Ukrajinska vojska dnevno ispali šest do sedam tisuća granata, naveo je Stoltenberg. Trenutno se na streljivo krupnog kalibra kod proizvođača čeka u prosjeku 28 mjeseci – prije rata je to bilo 12 mjeseci. "Današnje narudžbe će biti isporučene tek za dvije i pol godine", upozorio je Stoltenberg.
Čini se da je ova tema došla na vrh dnevnog reda pred dvodnevni sastanak NATO-a koji u utorak (14.2.) počinje u Bruxellesu. Mnogi stručnjaci očekuju prelazak na neki vid "ratne industrije", odnosno daleko masovniju proizvodnju municije. Kako je rekao Stoltenberg, u tijeku je logistička utrka da se Ukrajincima na vrijeme dostavi dovoljno municije, goriva i rezervnih dijelova. "Brzina spašava živote", ocijenio je on.
Naveo je da je ruska proljetna ofenziva zapravo već započela. "Zato moramo nadalje davati Ukrajini sve što joj treba da pobijedi i ostvari pravedni i održivi mir", dodao je on.
Privatnici čekaju narudžbe
Kako kaže Bruno Lete, stručnjak za obranu iz Njemačkog Maršalovog fonda (German Marshall Fund), europske države poput mjesečara idu u katastrofu što se tiče opskrbe vojske. "Namjenska industrija još uvijek proizvodi kao u mirnodopska vremena. Europske vlade velikim narudžbama moraju dovesti do ubrzanja proizvodnje vojne industrije. To neće trajati nekoliko mjeseci, nego barem godinu dana", rekao je on u razgovoru za njemački list Wirtschaftswoche.
Lete je dodao da sam rat nije i neće natjerati namjensku industriju na povećanje proizvodnje – jer privatnici čekaju na konkretnu narudžbu. A do toga još u većem obimu nije došlo, napominje ovaj stručnjak: "Trenutno ne vidimo strateške promjene u potražnji država."
Više novca za obranu?
U vezi s tim tema sastanka NATO-a trebalo bi biti i povećanje izdataka za vojsku. Trenutno važi načelni dogovor da svaka članica za obranu treba izdvojiti barem 2 posto BDP-a, a govorka se da bi novi cilj mogao biti 2.5 ili 3 posto. To neće proći bez otpora jer i današnji cilj mnoge članice ne ispunjavaju.
Osim toga, na skupu će se razgovarati i o mogućoj isporuci vojnih aviona Ukrajini iako neće biti nikakve odluke o tome.
Na marginama će se razgovarati i o nasljedniku Norvežanina Jensa Stoltenberga na čelu NATO-a. Njemu mandat istječe krajem godine. Spominju se imena britanskog ministra obrane Bena Wallacea i estonske premijerke Kaje Kallas.