Presuda Juppeu potresa francusku javnost - Chirac uzvraća udarac

ODLUKA suda u Nanterreu kojom je predsjednik vladajućeg Saveza za narodni pokret (UMP) Alain Juppe osuđen na 18 mjeseci uvjetno i 10 godina zabrane obnašanja izbornih funkcija potresa i dalje francusku političku scenu i prijeti da pogorša osjetljive odnose sudske i izvršne vlasti.

Osuđeni Juppe je uistinu pripremio iznenađenje kad je 4. ovog mjeseca, u najgledanijem televizijskom dnevniku (privatni TF 1), objavio da se neće povući iz političkog života - kako je bio najavio - već da će pripremati svoju smjenu na čelnoj poziciji UMP, čiji se izborni kongres održava iduće jeseni, te da se kao svaka stranka u sporu želi okoristiti pravom podnošenja tužbe višem prizivnom sudu što automatski znači suspenziju kazne do iduće presude.

Iznenađenje je bilo toliko da se javni televizijski kanal (France 2), u trenutku dok je upravo Juppe govorio na TF 1, opraštao od političke karijere bivšeg premijera, vjerujući Juppeu na riječ, ali zaboravljajući na odlučnost predsjednika Chiraca da postigne ono što želi.

Jer, Juppeova odluka da ostane u političkom životu zemlje, bar neko vrijeme, pripisuje se pritiscima predsjednika Chiraca koji se odjednom našao na vjetrometini, a bez pomoći najvjernijeg suradnika morao bi se, po svemu sudeći, veoma brzo suočiti sa stranačkom pobunom i nezadovoljnicima iz vlastitih redova koje predvodi ministar unutarnjih poslova Nicolas Sarkozy, i koji sve otvorenije dovode u pitanje njegovu vlast i četrdesetogodišnju tradiciju "širakizma".

Odmah nakon izricanja presude i izjave troje sudaca da su bili žrtvom prisluškivanja i posjećivanja njihovih ureda, uslijedio je Chiracov protunapad i odluka da se osnuje posebna istražna komisija, što je učinio i predsjednik Nacionalne skupštine, Jean-Louis Debre.

Te dvije komisije, jedna upravna, a druga parlamentarna, svrha kojih je da se diskreditira troje sudaca koji su osudili Juppea, mogle bi, međutim, ostati mrtvorođene, toliki je otpor miješanju izvršne vlasti u nadležnost sudbene.

Povrh toga, Chiracu se posebno zamjera što je zaobišao jedino ustavno nadležno tijelo za ovakvu vrstu afera, a to je Visoko vijeće magistrature (CSM), kojemu i po funkciji predsjeda.

Socijalistička stranka i centristički Savez za francusku demokraciju (UDF) odbili su pak sudjelovati u radu parlamentarne komisije, pa bi ona bez drugih političkih boja teško mogla udovoljiti kriterijima nezavisnosti i nepristranosti.

Konfuzija je tim veća što za sada jedina nadležna i djelatna komisija, koju čine dvije istražne sutkinje, nije naišla na "stvarne dokaze" koji bi poduprijeli hipotezu po kojoj su suci iz Nanterrea bili žrtvama pritisaka, prisluškivanja telefona ili upada u njihove kancelarije.

Ostaje dakle politička strana afere, od početka najvidljivija i najopasnija po samog Chiraca, vladajući UMP i dakako, po samog Juppea, što objašnjava niz "verbalnih ekscesa" kjima su se odavali posljednjih dana pojedini iz Chiracova kruga, uključjući i samog premijera Jean-Pierrea Raffarina kad je rekao kako se nada da će prizivni sud izreći "drugačiju presudu", što je imalo prizvuk dovođenja u pitanje zakonitosti rada suda od strane onih kojma je prva zadaća da poštuju zakone i odluke suda, a što su neki mediji osudili kao pokušaj "berluskonizacije" Francuske.

Slučaj je htio da se danas u Parizu održava kongres UMP na kojem dvadesetak tisuća delegata pozdravlja i bodri Juppea kao "privremenog" predsjednika, kongres koji služi kao znak za početak izborne kampanje i smotra jedinstva stranke pred regionalne izbore što se održavaju 21. i 28. ožujka.

Juppeova odluka da novo suđenje, za devet do dvanaest mjeseci, dočeka izvan funkcije predsjednika stranke, a vjerojatno će uslijediti postupno i ostavke na funkcije gradonačelnika Bordeauxa ili zastupnika Gironde, otvorilo je borbu za vodstvo stranke i podjelu "Chiracova naslijeđa".

Kongresu se neće obratiti jedino Nicolas Sarkozy, kojemu neće biti teško igrati ulogu predvodnika "ucviljene rodbine".

Piše: Frano Cetinić (Hina)

Pročitajte više