PRIBLIŽAVANJEM hrvatskoga ulaska u EU, cijena električne energije koju plaćaju domaća kućanstva, industrija i poduzetništvo, morat će se postupno izjednačiti s europskim cijenama, u prosjeku 30 posto višima. Prema riječima naših energetičara, poskupljenje struje neće biti jedina stavka koja će opteretiti Hrvatsku.
Naime, za tri godine, 2012. godine, počinje i tzv. post-kyotsko razdoblje, tijekom kojeg će se i Hrvatska morati pridružiti Europi u još većem smanjenju emisije stakleničkih plinova, što će energetsku industriju dodatno koštati i prelomiti se preko leđa krajnjih potrošača, prenosi Novi list. U konačnici, zbog ekoloških obaveza, gradnje novih termoelektrana i preuzimanja skuplje struje iz obnovljivih izvora energije, hrvatski će građani za struju kroz otprilike pet godina izdvajati i do pedeset posto više nego sada.
Smanjenje emisije CO2 za 20 posto
Ukoliko se do pristupanja EU cijene u Hrvatskoj usklade s europskim cijenama koje su za 30 posto više, cijene koje plaćaju dvotarifni potrošači će biti 1,18 kuna u višoj, odnosno 0,60 kuna u nižoj tarifi, za razliku od sadašnjih 0,91, odnosno 0,46 kuna. Uz dodatno poskupljenje od 10 do 20 posto zbog novih ekoloških obaveza, kilovatsat bi u višoj tarifi mogao koštati ukupno i do 1,36 kuna, u nižoj pak i do 0,70 kuna. Osim struje očekuje se i drastično poskupljenje plina čija cijena zaostaje za europskom.
Postojeći, Kyoto sporazum o smanjenju emisije, koji traje do 2012. godine, Hrvatsku obavezuje na smanjenje od pet posto, i iako smo sada ispod te dozvoljene emisije, i mi ćemo, ulaskom u EU, morati ispuniti zahtjev o 20-postotnom smanjenju.
Održavanje socijalnog mira - neodrživo
Prema riječima, Vladimira Jelavića, člana pregovaračkog tima koji će Hrvatsku zastupati u Kopenhagenu i stručnjaka Instituta Ekonerg, ta će nova ekološka zadaća Hrvatsku stajati od 0,5 do čak 1,5 posto BDP-a, zbog čega će i cijena električne energije za krajnje potrošače porasti za dodatnih 10 do 20 posto.
Prema podacima Europskog ureda za statistiku, u Hrvatskoj cijena kilovatsata prije oporezivanja iznosi oko osam eurocenta, dok je prosjek EU-a oko 12 eurocenti. Usporedbe radi, kWh u Njemačkoj iznosi 13 eurocenti, dok i Britanci struju plaćaju dvostruko skuplje od hrvatskih građana. Manjom cijenom struje i plina, na koje se ne plaćaju trošarine kao u Europi, Hrvatska kupuje socijalni mir, što, smatraju ekonomisti i energetičari, dugoročno nije održivo.