U izbornoj noći pojavila se opcija manjinske vlade koja bi srušila HDZ s vlasti, a uključivala bi SDP, Most, Možemo i ostale manje stranke (IDS, Fokus, NLS).
Prvi su tu opciju spomenuli u stranci Možemo još prije nekoliko tjedana, kada su obznanili da su spremni podržati vladu SDP-a zajedno s desnim strankama, no da u njoj ne bi sudjelovali ni oni ni desne opcije, prvenstveno Domovinski pokret i Most. To su objasnili time da ne žele dovesti desnicu na vlast. I predsjednik Zoran Milanović neizravno je spominjao tu soluciju kao jednu od opcija nakon izbora.
To bi u praksi značilo da bi mandat dobio Zoran Milanović na čelu s SDP-om i manjim lijevo-liberalnim strankama, a da u vladi ne bi sudjelovali članovi desnih stranaka i Možemo. Oni bi iz parlamenta izglasali mandatara i vladu te bi je podržavali po programskim načelima, odnosno ovisno o predloženim temama i zakonima.
Možemo ne želi desnicu u vladi, cilj je rušenje HDZ-a
Kako stvari stoje, a s obzirom na broj osvojenih mandata, najrealnija se u tom scenariju čini upravo manjinska vlada na čelu s SDP-om i partnerima, koju bi podržavali Most i Možemo. Oni zajedno s Fokusom, NPS-om i IDS-om trenutno imaju 69 mandata, a s 8 manjinskih zastupnika to je 77 ruku, što je dovoljno za sastavljanje vlade.
Tu koaliciju, prema trenutnim izjavama, nisu odbacili ni SDP ni Most, čiji je predsjednik Božo Petrov rekao da je vrijeme za micanje HDZ-a s vlasti. Peđa Grbin poručio je da "nije gotovo" te da kreću u razgovore za sastavljanje vlade sa Zoranom Milanovićem kao kandidatom.
Treba navesti kako ta koalicija nije ideološki bliska te bi vjerojatno bila nestabilna s obzirom na samu prirodu manjinske vlade, u kojoj je svaka odluka podložna konsenzusu svih aktera, dakle, i SDP-a, i Možemo, i Mosta.
Ako bi se SDP odlučio za koaliciju s DP-om, koji ne želi da s njima budu Možemo i SDSS, SDP bi morao skupiti sve one koji su prešli izborni prag, uključujući Most, te barem tri zastupnika manjina. U tom slučaju imali bi većinu od 76 zastupnika. Sastavljanje ni većinske ni manjinske vlade u tom scenariju nije realno jer DP nije pokazivao namjere u tom smjeru, a i Most ne gleda blagonaklono na DP.
Što je manjinska vlada?
Manjinska vlada je po definiciji vlada koja se formira kada politička stranka ili koalicija stranaka nema većinu ukupnih mjesta u zakonodavnom tijelu. Stranke koje podržavaju vladu omogućuju njezino izglasavanje i sastavljanje, no ne sudjeluju u njezinom radu i kabinetu. Zakoni i akti se u takvom rasporedu snaga mogu donijeti samo uz većinsku potporu zastupnika u parlamentu, odnosno onih koji sami istovremeno nisu dio vlade.
Manjinska vlada ima tendenciju biti manje stabilna od većinske jer opozicijski zastupnici imaju dovoljno glasova da glasaju protiv zakona ili da čak sruše vladu izglasavanjem nepovjerenja. Međutim, ona može biti i vrlo stabilna ako se stranke koje je podržavaju dogovore oko ključnih elemenata suradnje.
Ako se o tome dogovore zastupnici SDP-a, Možemo, Mosta, IDS-a, Fokusa, NPS-a i dovoljno zastupnika manjina, onda je vrlo izgledno da će novu hrvatsku vladu sastaviti Zoran Milanović.