Milijuni ukrajinskih izbjeglica u EU-u mogli bi izgubiti svoj pravni status jer ne postoji jasan plan koji bi im omogućio ostanak nakon primirja s Rusijom, piše Ukrainska Pravda.
Naime, od početka ruske invazije u veljači 2022., Direktiva o privremenoj zaštiti EU-a postala je pravna podrška za gotovo 4.3 milijuna Ukrajinaca. Ova direktiva omogućuje zemljama EU-a da Ukrajincima dodijele pravo na život, rad i pristup uslugama, pri čemu se većina njih naselila u Poljskoj, Njemačkoj, Češkoj i Slovačkoj.
Međutim, kako pregovori o primirju napreduju, ova sigurnosna mreža mogla bi biti narušena, navodi Ukrainska Pravda. Primirje bi moglo preko noći promijeniti situaciju, prisiljavajući zemlje domaćine da odluče hoće li ukinuti zaštitu, inzistirati na integraciji ili poticati izbjeglice na povratak kući.
Prošle su godine vlade EU-a dogovorile produljenje privremene zaštite do ožujka 2026., što je znatno iznad prvotnog okvira dvogodišnje zaštite s mogućim jednogodišnjim produljenjem. Svako daljnje produljenje odobravat će se na godišnjoj osnovi.
Svaka zemlja EU-a tumači direktivu na nešto drugačiji način u svojem nacionalnom zakonodavstvu, što znači da se Ukrajinci tretiraju različito ovisno o tome gdje se naseljavaju.
Europska komisija izjavila je da je započela razmatranje sljedećih koraka, uključujući hoće li produljiti privremenu zaštitu, pomoći ljudima da prijeđu na nacionalni status za rad, studij ili obiteljsko spajanje te podržati one koji odluče vratiti se u Ukrajinu.
Češki ministar unutarnjih poslova Vít Rakušan potvrdio je da Češka, zajedno s Njemačkom i Europskom komisijom, aktivno sudjeluje u formuliranju zajedničkog odgovora tijekom poljskog predsjedanja Vijećem EU-a. "No konkretni uvjeti tek trebaju biti dogovoreni", rekao je Rakušan.
Prema saznanjima Euractiva, Vijeće EU-a trebalo bi razmotriti ovo pitanje na sljedećem sastanku ministara unutarnjih poslova u lipnju.
Glasnogovornica češkog Ministarstva unutarnjih poslova Hana Malá potvrdila je da će svaka odluka o ukidanju privremene zaštite zahtijevati suglasnost svih država članica EU-a. Dodala je kako očekuju da zajednički stav EU-a bude postignut u prvoj polovici ove godine.
Ipak, neke zemlje ne čekaju odluku Bruxellesa i poduzimaju korake prema dugoročnijem statusu. Poljska će uskoro ponuditi trogodišnji nacionalni privremeni boravišni status Ukrajincima koji su imali kontinuiranu privremenu zaštitu najmanje godinu dana.
U Češkoj će novi posebni petogodišnji boravišni status biti dostupan Ukrajincima koji tamo žive više od dvije godine i imaju posao, uz obveznu školsku nazočnost za njihovu djecu. No čak i Češka, jedna od najvećih zemalja domaćina, jasno je dala do znanja da neće izdavati nove privremene dozvole boravka "nakon završetka rata", kako je izjavio ministar unutarnjih poslova.
Ostale zemlje razvijaju vlastite planove. Austrija, Italija, Estonija i Latvija usvajaju dugoročna rješenja s različitim razinama zaštite. Njemačko Ministarstvo unutarnjih poslova izjavilo je da već ima razvijene opcije, ali odluka o prijedlozima bit će na sljedećoj vladi. Naglašeno je kako je potreban koordinirani europski pristup.