REZULTATI istraživanja koje je trajalo 18 dana a koje su proveli Institut za zaštitu i istraživanje okoliša iz Rima, Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora te Hrvatski prirodoslovni muzej oduševili su istraživače. Cilj istraživanja bio je utvrđivanje brojnosti i rasprostranjenosti dobrih dupina i drugih vrsta kitova te vrsta od posebnog interesa za zaštitu u Jadranu, pa su tijekom istraživanja bilježena opažanja i drugih velikih morskih kralješnjaka kao što su glavata želva, golub uhan, riba sunčanica te morski psi i raže.
Istraživanje koje je počelo 30. srpnja provedeno je posebnim dvomotornim zrakoplovom visoko postavljenih krila, Partenavia P68 opremljenim s izbočenim, tzv. mjehurastim prozorima, kroz koje istraživači tijekom leta imaju potpuni pregled područja preleta uključujući i područje ispod samog zrakoplova. Prikupljeni rezultati istraživačima su pokazali veliku raznolikost faune morskih sisavaca u Jadranu kakvu nisu očekivali.
U blizini Palagruže živi 18-metarski kit
Tako je u sjevernom Jadranu utvrđena neočekivano velika brojnost glavatih želvi; zabilježeno je gotovo 1000 opažanja. Prikupljeni rezultati istraživačima su pokazali veliku raznolikost faune morskih sisavaca u Jadranu kakvu nisu očekivali. Tako je u sjevernom Jadranu utvrđena neočekivano velika brojnost glavatih želvi; zabilježeno je gotovo 1000 opažanja. U području Jabučke kotline zabilježen je veći broj modrulja (Prionace glauca), ali i goluba uhana (Mobula mobular), zaštićene i ugrožene vrste raže koja može narasti i do preko 5 metara.
Posebno interesantni rezultati i opažanja zabilježeni su u južnom Jadranu. Tako je istraživački tim snimio i fotografirao odraslog velikog kita (Balaenoptera physalus) dugog oko 18m u blizini Palagruže. Zabilježeno je i opažanje izuzetno rijetkog Cuvierovog kljunastog kita (Ziphius cavirostris), vrste koju je veoma teško opaziti zbog skrovitog načina života i urona u najveće dubine koji traju i preko 30 minuta.
Kratkokljuni obični dupini izumiru
Također, zabilježena su brojna opažanja glavatih dupina (Grampus griseus) koji su smatrani vrstom koja u Jadran povremeno ulazi iz Sredozemnog mora, a najveće iznenađenje bila je velika brojnost prugastih dupina (Stenella coeruleoalba). Iako su prugasti dupini danas najbrojnija vrsta dupina u Sredozemnom moru njihovo pojavljivanje u Jadranu bilježeno je sporadično. Međutim, ovim istraživanjem zabilježeno je gotovo 1000 prugastih dupina u skupinama od 10-tak pa sve do gotovo 100-tinjak životinja. Stoga, i bez posebne analize možemo zaključiti da su prugasti dupini sastavni dio faune Jadranskog mora. S druge strane, iako se kratkokljuni obični dupin (Delphinus delphis), nekada najbrojnija vrsta dupina u Jadranu, već duži niz godina smatra regionalno izumrlom vrstom u hrvatskom Jadranu, istraživači su se nadali da ova vrsta možda preživljava u dubokim vodama južnog Jadrana. Na žalost osim nekoliko pojedinačnih opažanja unutar skupina prugastih dupina, ova vrsta nije zabilježena.
Konačno, dobri dupini, vrsta zbog koje je cijeli projekt i pokrenut, zabilježena je u više od 100 opažanja u gotovo cijelom Jadranu osim u dubokim vodama južnog Jadrana. Međutim, potrebno je naglasiti ova opažanja ne predstavljaju stvarnu brojnost dupina u Jadranskom moru već samo brojnost utvrđenu u području preleta zrakoplova. Iako su neki od podataka već sami po sebi indikativni, tek će se daljnjom analizom utvrditi stvarna brojnost pojedinih vrsta dupina u Jadranu.
Istraživači oduševljeni Jadranom
Na kraju, istraživači su ostali oduševljeni i ljepotom ili jedinstvenošću pojedinih prizora. Tako su kroz prozor zrakoplova promatrali parenje dobrih dupina, "igru" skupine goluba uhana, "napad" modrulja na plastičnu bovu, hranjenje mladunca Cuvierovog kljunastog kita, skokove cijelih skupina prugastih dupina, igru glavatih dupina ali i jedinstvenu obalu hrvatskog Jadrana, ljepotu laguna u okolici Venecije i u Albaniji i veličanstvene planine koje se spuštaju u more.