PROŠLI tjedan Zagreb se našao među najzagađenijim gradovima svijeta. Na toj neslavnoj ljestvici bio je na osmome mjestu.
Zrak lošije kvalitete ovih su dana udisali stanovnici Slavonskog Broda, ali i Koprivnice i Kutine.
Razina lebdećih čestica zna biti veća u jesenskim i zimskim mjesecima, kada počinje sezona grijanja. Koji su najveći izvori onečišćenja i što građani mogu očekivati u razdoblju koje dolazi, u emisiji HRT-a Studio 4 govorila je profesorica Zvjezdana Bencetić Klaić sa zagrebačkog PMF-a.
Na pitanje je li u Zagrebu zrak zaista tako loš Bencetić Klaić rekla je kako bi na početku upozorila da je te podatke dala tvrtka iz Švicarske koja se ponajprije bavi uređajima za pročišćavanje zraka.
"Zagreb u najzagađenije svrstala tvrtka koja se bavi uređajima za pročišćavanje zraka"
"Oni po cijelom svijetu skupljaju podatke koji su online dostupni u realnom vremenu i onda ih stavljaju na jedno mjesto i onda rade rang-listu najonečišćenijih gradova, O tim podacima nemamo dovoljno informacija da bismo mogli reći jesu li pouzdani li ne. Za Zagreb su koristili sveukupno 3 mjerna mjesta. Dva su od državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka koji su sigurno profesionalno prikupljani i održavani, a treće je nekakva Tabaco Travno, gdje nemamo informacija ni tko, ni što, ni kojim uređajem se mjeri. Baš pratim zadnjih dana, tamo se očitavaju najveće vrijednosti lebdećih čestica. Kad imate 2 manja broja i treći velik te zbrojite i podijelite s tri, dobijete prilično velik prosjek", objasnila je.
"Upozorila bih javnost da prate podatke koji postoje na državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka. Tu mrežu održava DHMZ i podaci su mjereni i analizirani na profesionalan način. Uz to postoji web stranica Otvoreni zrak za koju pouzdano vidim da koriste nekalibrirane i nebaždarene instrumente i ti podaci nisu dobri. Treba gledati otkud se podaci uzimaju", kaže.
"Gledala sam podatke za lebdeće čestice promjera 2.5 mikrometara. Podaci za 2019. i 2020., što se tiče Zagreba, po kvaliteti zraka bili smo na 256. mjestu od ukupno 323 mjesta. Slavonski Brod je, nažalost, bio 321., a najgori, 323., je bio jedan grad u Poljskoj blizu Krakowa. Ljubljana je, primjerice, 260. Spadamo u donju polovicu u zadnje dvije godine za lebdeće čestice promjera do 2.5 mikrometara i nismo najgori", dodaje.
Kakva je kvaliteta zraka?
Na pitanje kako bi ocijenila kvalitetu zraka u Zagrebu i Slavonskom Brodu rekla je da bi se, kako bi mogla dati pouzdanu informaciju, trebala napraviti ozbiljna analiza kroz dulje vrijeme kako se ponašaju koncentracije i prelaze li i koliko često prelaze zakonom dopuštene vrijednosti.
"Dio podataka se može naći na državnoj mreži. Od 3 zagrebačke postaje jedna je na Miramarskoj, jedna u Mandlovoj, one su predviđene da prate onečišćenje gdje je veći promet, a treća je u Dugavama, u Sarajevskoj ulici. U tri godine, od 2018. do 2020., najviše prekoračenja ima postaja u Dugavama, što me iznenadilo jer je ona u području koje je prigradsko, nije u centru Zagreba gdje je gust promet", kaže.
Upitana koliko Jakuševac, koji je oko 2 km istočno od mjerne postaje u Dugavama, utječe na loše rezultate na njoj, navela je da za to isto tako treba dulje istraživanje. Dodala je kako su takve analize produkt projekata, znanstvenih ili stručnih, koji iza sebe imaju naručitelja.
Smatra da bi bilo bolje imati više mjernih postaja, no to nosi troškove u opremi i ljudstvu.
Najčešći uzroci onečišćenja, kad je riječ o lebdećim česticama, leže u tome koliko su velike. Male čestice, do promjera 2.5 mikrometara, nastaju ljudskim djelovanjem, od prometa i tvornica. A veće čestice, od 2.5 do 10 mikrometara, rezultat su i ljudskog djelovanja, ali i prirodnih - prašina, pelud i druge.
O činjenici da je prosječnom građaninu lebdeća čestica apstraktan pojam i treba li se njih bojati, Bencetić Klaić rekla je da su to sve čestice prašine ili kapljice koje su raspršene u atmosferi. Veće od 100 mikrometra u promjeru, one se brzo natalože na površinu i ne smatraju se lebdećima.