Sava inicijativa je naziv prekograničnog plana upravljanja rijekom Savom koji su Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija i Crna Gora, te Slovenija dogovorile i o tome potpisale okvirni sporazum u Kranjskoj Gori 3. prosinca 2002.
Cilj ove inicijative, kojoj potporu daje Pakt o stabilnosti za jugoistočnu Europu, je uspostava plovnosti Save i nekih njezinih pritoka za komercijalnu plovidbu uz zaštitu okoliša i očuvanje vode na više od 600 km plovnog dijela rijeke.
"To je sjajna inicijativa", rekla je za Hinu Karen Volker, kordinatorica Pakta o stabilnosti u američkom State Departmentu.
Ona je kazala da se Inicijativa razvija "zadivljujuće brzo" u usporedbi s drugim sporazumima o vodama.
Od pisma o razumijevanju u studenom 2001. do potpisivanja okvirnog sporazuma u prosincu 2002. prošlo je samo 13 mjeseci.
"Današnja rasprava o Sava inicijativi trebala je motivirati washingtonsku političku, diplomatski pa i poslovnu zajednicu", rekao je hrvatski veleposlanik Ivan Grdešić.
Posebice je važno privući financijere projekata Sava inicijative, a danas su interes izrazili predstavnici Svjetske banke, Međunarodne financijske korporacije i Američke agencije za međunarodni razvitak.
"Oni su izrazili interes da sudjeluju u sasvim konkretnim poslovima razminiranja, pripremi luka, obnovi mostova i obala," rekao je Grdešić.
Prije rata na području bivše Jugoslavije rijekom Savom se od Siska do Beograda godišnje prevozilo skoro 15 milijuna tona tereta. Trenutno su Hrvatska i Srbija obnovile plovidbu samo malim dijelovima rijeke što je nedovoljno da bi se zadovoljile potrebe cijele regije.
Akcijski plan o kojem se razgovaralo u srijedu u Bruxellesu, na sličnom sastanku kao u četvrtak u Washingtonu, predviđa da se na pojedine konkretne projekte Inicijative u narednih jednu do šest godina utroši 180 milijuna eura.
Prva faza Inicijative je bila politička priprema dok će u drugoj fazi trebati realizirati konkretne projekte razminiranja, uređenja obala, uspostave plovnosti rijeke, obnove i modernizacije luka Slavonski Brod, Brčko, Šamac i Beograd, irigacije, poboljšanja kvalitete vode te uspostava zajedničkog sustava upozorenja za nadzor poplava.
"Ova faza će potrajati dulje. Bit će to dugoročna obveza zemalja u regiji i zemalja donatora", kazala je Volker.
Sredstva za financiranje projekata bi trebala doći dijelom iz donacija pojedinih zemalja što će uglavnom otići u planiranje i fondove za razvitak projekta.
"Glavnina sredstava za financiranje infrastrukturnih projekata na rijeci Savi će morati doći iz međunarodnih financijskih institucija", rekla je Volker.
Na sastanku u hrvatskom veleposlanstvu su bili predstavnici Svjetske banke i Međunarodne financijske korporacije. Europska komisija se na sastanku u Bruxellesu u srijedu obvezala poduprijeti ovo inicijativu, a tu je i Europska banka za obnovu i razvitak koja bi mogla sudjelovati u financiranju projekata.
Sjedinjene Države su do sada donirale 200 tisuća dolara za Sava inicijativu, a u drugoj fazi projekta ove godine namjeravaju donirati još barem dvostruko.
Interes za ovaj projekat izrazila je i američka Agencija za trgovinu i razvitak koja bi mogla povezati konkretne projekte Inicijative i zainteresirane američke tvrtke.
Okvirni sporazum Sava inicijative trebaju ratificirati parlamenti zemalja potpisnica, a sudionice inicijative trebaju oformiti Povjerenstvo za bazen rijeke Save koje će provoditi potpisani sporazum.
Predstoji odabiranje sjedišta Povjerenstva, na čemu inzistiraju Amerikanci smatrajući da će to svjedočiti o ozbiljnosti namjera zemalja sudionica. Hrvatska je zainteresirana da sjedište Povjerenstva bude u Zagrebu, što će se vrlo vjerojatno i dogoditi, ali je to potrebno još politički dogovoriti.
Slovenski veleposlanik Davorin Kračun rekao je kako je Slovenija vrlo zainteresirana za ekonomske i ekološke aspekte Inicijative.
"Prvi korak u realizaciji Inicijative će biti razminiranje područja rijeke Save u čemu bi mogao sudjelovati Međunarodni fond za razminiranje čije je sjedište u Ljubljani", kazao je on.
Okrugli stol o Sava inicijativi održan u četvrtak prvi je u nizu skupova koje pod nazivom "veleposlanički politički forum" hrvatsko veleposlanstvo u Washingtonu namjerava organizirati i ubuduće. Ideja je da se razgovara o temama koje imaju bilateralno američko-hrvatsko značenje i značenje za regiju središnje i jugoistočne Europe. Namjera je da se u neformalnoj atmosferi razmjene mišljenja o zajedničkim idejama i predstave zajednički interesi predstavnicima američke vlade i Kongresa kao i predstavnicima washingtonske diplomatske i poslovne zajednice.
"Teme o kojima ćemo razgovarati na budućim okruglim stolovima su one koje otvaraju perspektive budućeg razvoja koje ne bi trebale biti intenzivno političke, nego usmjerene na gospodarski razvoj, pravosuđe, infrastrukturu, teme životne i važne za sve zemlje u regiji", rekao je Grdešić.