Prvi čovjek MOL-a Zsolt Hernadi, za kojim je i dalje raspisana međunarodna tjeralica, oštro je napao Hrvatsku u velikom intervjuu za mađarski portal Index.
Predsjednik i glavni izvršni direktor MOL-a kaže da "Hrvatska jednostavno zlorabi ranjivu mađarsku poziciju i time otežava situaciju ne samo Mađarskoj nego i Slovačkoj i Češkoj".
"Hrvatska ne može vječno bježati od istine"
Hernadi je u intervjuu pričao o cijenama goriva u Mađarskoj, MOL-ovom poslovanju, utjecaju rata u Ukrajini na stabilnost opskrbe, a Hrvatskoj je posebno poručio da "ne može vječno bježati od istine".
Objasnio je da je Mađarska znatno ulagala u domaću proizvodnju nafte pa danas može koristiti 30 do 35 posto ne-ruske nafte, što smatra velikim korakom naprijed u smislu njihove izloženosti diverzifikaciji.
"Što sad rade naši južni partneri po tom pitanju, kad nam zbog politike sankcija jako treba sirovina koja dolazi Jadranskim naftovodom? Nemilosrdno nas muče. Jednostavno zato što mogu", kazao je mađarskom Indexu šef MOL-a.
Hernadi je situaciju u kojoj ga je arbitražni sud oslobodio krivnje za kazneno djelo dok je protiv njega i dalje raspisana međunarodna tjeralica - nazvao nemogućom.
"Očita i opetovano izrečena istina od međunarodnih sudova biva nadjačana sitnim, lokalnim političkim interesima, što rezultira mojom nemogućnošću putovanja. Ali na kraju dobro uvijek pobjeđuje: presude moraju biti izvršene prije ili kasnije", kazao je.
"Nekoliko dana su me ispitivali dobro obučeni američki odvjetnici. Nisu uspjeli dokazati da sam kriv"
Prepričao je situaciju s arbitražnog suda u Washingtonu, gdje su ga, tvrdi, nekoliko dana ispitivali vrlo dobro obučeni američki odvjetnici pokušavajući dokazati da je kriv.
"Nakon toga su jednoglasno proglasili da nisam počinio zločin, a krunskog svjedoka proglasili su potpuno nevjerodostojnim. Hrvatska ne može vječno bježati od istine", zaključio je Zsolt Hernadi.
O cijenama nafte u novoj godini nije htio iznositi prognoze, ali je ipak kazao da ne očekuje značajno smanjenje. Dodao je da naftne kompanije nikako ne vole ratove jer sukobi izrazito remete tržište te da im rast cijena ide u korist samo kratkoročno.
Inače, početkom srpnja prošle godine mađarski je ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto izjavio kako su hrvatske tranzitne naknade za energente previsoke, i četiri puta više od tržišnih, a što otežavaju diversifikaciju nabave i opskrbu energijom Mađarske i Slovačke.
Na to su, također početkom srpnja 2023. reagirali iz Janafa iz kojeg su te izjave ocijenili netočnim te su se odlučno suprotstavili svim tvrdnjama koje upućuju na mogući neravnopravan položaj bilo kojeg korisnika svojih usluga. Iz Janafa su istaknuli da sve partnere tretiraju jednako te da se cijena transporta definira u pregovaračkom postupku prema utvrđenoj metodologiji koja nije vezana za pravne osobe, nego za duljine i iskorištenost kapaciteta dionica naftovoda. Metodologija za utvrđivanje cijena transporta dio je Pravilnika o utvrđivanju cijena transporta nafte naftovodnim sustavom kompanije.
Cijene goriva u 2024. teško predvidjeti
Sam povod intervjuu čelnika MOL-a bila je najnovija deregulacija cijena naftnih derivata u Mađarskoj, a bilo je govora i o stanju na naftnom tržištu, posljedicama rata u Ukrajini itd.
Tako je na upit o predviđanima cijena goriva u ovoj godini, Hernadi odgovorio kako je to vrlo teško pitanje i mnogo je komponenti koji određuju cijenu.
"Ne očekuje se značajno smanjenje cijena", rekao je, objašnjavajući kako vanjski čimbenici odlučujuće utječu na kretanje cijena, kako se ratovi odvijaju pred našim očima, a taj se niz lako može proširiti daljnjim sukobima.
Spomenuo je i kako trenutno prijeteći slučaj otvaranja fronte na Bliskom istoku može rezultirati rastom cijena i do 15 posto na domaćem tržištu, a taj je broj spekulativan i ovisno o težini i specifičnosti krize moglo bi doći i do mnog veće eksplozije cijena. Ako se u tom području otvori nova fronta, zatvori se Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi 20 posto cjelokupnog tržišta sirove nafte, tada se može očekivati da će doći do porasta cijene od 70-80 posto. "Prema pravilu, gubitak proizvodnje od jedan posto na svjetskom tržištu može kratkoročno izazvati povećanje cijena od 10 posto", rekao je Hernadi.
Na upit ne profitiraju li naftne kompanije od poskupljenja, odgovorio je kako naftne kompanije ne vole ratove. "Sukob užasno remeti tržišta. Rast cijena dobar je samo za naftne kompanije kratkoročno. U takvim slučajevima, vrijednost naše proizvodnje raste - pod uvjetom da vlade ne oduzimaju povlastice - ali u isto vrijeme, marža na rafinirane proizvode također opada. I ovdje vrijedi osnovno pravilo da dugoročno uravnotežena situacija donosi najviše svim sudionicima", rekao je.
"SAD su pronašle fantastično tržište, Europu"
Hernadi je uz ostalo izjavio i kako su, zahvaljujući zamjeni ruske nafe, Sjedinjene Države za sebe pronašle fantastično tržište, Europu, gdje su ostvarili najveći porast izvoza, kako sirove nafte tako i prirodnog plina. "U prvoj polovici 2023. izvoz sirove nafte i prirodnog plina postavio je rekorde u SAD-u. Što se tiče nafte, Europa je bila tržište broj jedan primatelja američkog izvoza, s 44 posto izvoza u Europu. Uvoz američkog LNG-a u Europu porastao je za 170 posto između 2021. i 2023. godine. To je jednostavno postala tržišna niša u koju su se ugurali. Amerika je zemlja u kojoj, bez obzira na vlast, politika uvijek nalazi sklad s poslovnim interesima. I što je rezultat svega toga? Sjedinjene su Države ovih dana u izvrsnoj formi, a Europa pati", ustvrdio je čelnik MOL-a.
Upozorio je kako je energija poskupjela za Europu u cjelini pa i europske potrošače, kako se ubrzao 20-godišnji proces u kojem Europa postupno zaostaje za Amerikom, gdje je prirodni plin čak četiri puta jeftiniji. Također je upozorio na pitanja energetske tranzicije, ustvrdivši kako su u SAD-u gospodarski subjekti financijski zainteresirani da svoje poslovanje učine održivim, dok se u Europi kaznenim mjerama forsiraju zeleni zaokret.
"Zbog razlika u cijenama energije, visokih troškova ugljičnog dioksida, ograničenog pristupa zelenoj energiji i značajnih ulaganja u dekarbonizaciju, Europa zaostaje. Spomenimo samo nekoliko primjera - američke tvrtke imaju 55 posto troškovne prednosti u odnosu na europske u kemijskoj industriji, a 11 posto u industriji čelika. I koji je rezultat ovoga? Posve je racionalno da tvrtke presele svoju proizvodnju na manje regulirana, konkurentnija tržišta, poput Azije ili Sjedinjenih Država. A prije ili kasnije to će otvoriti probleme sigurnosti opskrbe i suvereniteta", rekao je Hernadi.
Ekonomska racionalnost ne bi trebala biti podređena političkom djelovanju"
Govoreći koliko dugo Europa može napredovati u trenutnoj globalnoj konkurenciji, kazao je kako, ako se želi da traje što duže, ne može štedjeti na planiranju 15-20 godina unaprijed. "Velike tvrtke su sposobne za to, manji igrači ne mogu izmisliti ili implementirati razvoj ovih razmjera. Prosperitet kontinenta ne može se očekivati od mikropoduzeća. Ali ti razvoji ne služe samo interesima velikih kompanija, već i interesima zemlje, pa čak i cijele regije", rekao je.
"Čvrsto vjerujem da ekonomska racionalnost ne bi trebala biti podređena političkom djelovanju. Politika funkcionira u nekom drugom vremenskom okviru i drugačijom logikom. Izbori za izborima, cilj je maksimizirati glasove i dobiti političku moć. Ovdje je često potrebno brzo i trenutno rješenje i to može dovesti do neracionalnosti. Kako se možeš izvući s ovim? Uz uravnoteženo i dosljedno donošenje odluka", poručio je uz ostalo čelnik MOL-a u opširnom intervjuu koji je objavio mađarski portal Index.