HRVATSKU javnost šokirali su slučajevi petero smrtno stradalih vojnika u nešto više od mjesec dana. Posljednji takav slučaj dogodio se jučer, na području Vukovarsko-srijemske županije gdje je smrtno stradala vojnikinja.
MORH je sinoć izdao posebno priopćenje u kojem su između ostalog naveli da se "samoubojstva događaju u gotovo svim sferama, pa tako i u Oružanim snagama Republike Hrvatske kao dijelu društva", a danas su održali konferenciju za medije na kojoj je rečeno da su samoubojstva počinili ročnici te vojnici s činovima, kao i dočasnici i časnici, koji nisu potražili pomoć.
>>MORH o smrti pet vojnika: Slučajevi nisu povezani, sustav nije kriv
"Vojnici u dobi od 30 do 53"
"Bili su na službi u različitim postrojbama i ni na jedan način nisu bili povezani. Samoubojstva u tri slučaja bila su vješanjem i u dva slučaja vatrenim oružjem, u jednom slučaju pištoljem koji je bio u legalnom vlasništvu, drugi slučaj je bio aktiviranjem ručne bombe koja je bila u nelegalnom posjedu. Ono što je bitno je da su u pet slučajeva stradali pripadnici 2019. i 2020. bili na propisanom liječničkom pregledu na kojem nisu pronađeni indikatori da bi počinili suicid. Radi se o osobama od kojih su dvojica bila oženjena, ostali neoženjeni, u dobi od 30 do 53 godine. U svim slučajevima sudjeluje i civilna policija, kao i vojna policija", rekao je danas na konferenciji za medije general-bojnik Ivica Olujić.
Naveo je da imaju plan i mjere da prepoznaju i spriječe takve događaje ubuduće. Naveo je i da su u nekim slučajevima ostavljena pisma koja će im, navodi, olakšati shvaćanje.
Psihijatar Arbanas: Tri su najveća rizika da će osoba počiniti samoubojstvo
Index je razgovarao sa psihijatrom Klinike za psihijatriju Vrapče dr. Goranom Arbanasom.
"O konkretnim slučajevima ništa ne znam, no premda se pet čini puno odjednom, neke stvari se slučajno mogu dogoditi", rekao je na početku psihijatar Arbanas, dodajući kako prema podacima unatrag niza godina nemamo povećan rizik suicida u vojsci.
"Općenito u Hrvatskoj imamo podjednak broj suicida iza rata, nemamo porast. Znamo da muškarci češće čine samoubojstvo od žena. Naši podaci pokazuju da ga ljudi na selu češće čine od onih u gradu, najčešće to čine vješanjem i vatrenim oružjem, to su opći podaci. U europskim razmjerima Hrvatska je na sredini po stopi suicida. Pri vrhu su Švedska, Slovenija, Estonija i Mađarska", rekao je dr. Arbanas.
Tri najveća rizika od samoubojstva su, navodi, duševne bolesti, depresija, alkoholizam i shizofrenija. Ističe kako su depresija i alkoholizam puno češći u populaciji pa veći dio suicida otpada na njih.
"Što se tiče regija unutar Hrvatske, veću stopu samoubojstava imaju Zagorje i Istra, a nižu stopu istok i krajnji jug. Jedini porast zadnjih godina koji vidimo je kod adolescenata, osoba od 15 do 25, tu imamo blagi porast, ali u ukupnoj stopi samoubojstava nemamo porast", kazao nam je dr. Arbanas.
Kako pomoći osobama sa suicidalnim mislima?
Pitali smo ga kako možemo prepoznati ima li netko suicidalne namjere i kako mu pomoći.
"Prvo je važno vidjeti boluje li osoba od ovih bolesti koje sam gore naveo. 10 posto onih koji boluju od depresije će izvršiti suicid. Važno je pitati osobu ima li suicidalnih namjera. Nažalost, i liječnici se boje to pitati. Naš savjet liječnicima obiteljske medicine i specijalizantima psihijatrije je da se mora pitati je li osoba razmišljala o suicidu, ako postoje neki pokazatelji", istaknuo je dr. Arbanas.
Pitali smo ga koji su to pokazatelji i kako ih prepoznati.
"Postoji različit intenzitet suicidalnih misli. Neki imaju pasivne misli pa govore 'volio bih da se ne probudim, da me nema'. Te osobe neće aktivno poduzeti ništa, ali razmišljaju o tome. Kod takve osobi trebamo prepoznati i početi liječenje jer će te pasivne misli prijeći u intenzivniji oblik. Sljedeća je osoba koja razmišlja već da bi se ubila, ali još nema plana. Kaže: 'Najradije bi se ubila, razmišljam o tome.' Ali kad ju pitate što, nemaju plan. Ako netko već ima plan, to je već znak za uzbunu. Što je veći intenzitet razmišljanja, to svi u lancu trebaju brže reagirati, dakle članovi obitelji, liječnici obiteljske i psihijatar", kazao je dr. Arbanas.
"Muškarci čine suicid tri puta više od žena"
Ističe da kad govorimo o duševnim bolestima, nitko ne razmišlja da su to smrtonosne bolesti, a naglašava kako jesu, jer dio njih završi suicidom.
"Zakon predviđa da nekog možete protivno njegove volje zadržati na liječenju ako je suicidalan, ako direktno postoji rizik po život te osobe, a da se osoba opire tome da ide liječniku", naveo je.
Na kraju je dodao da Hrvatska ima oko tisuću slučajeva suicida godišnje te da ih tri puta više počine muškarci.
Podsjetimo, 8. lipnja na području Zagrebačke županije pronađen je mrtav dragovoljni ročni vojnik OSRH, dva dana poslije, 10. lipnja, na području Bjelovarsko-bilogorske županije pronađen je još jedan smrtno stradali dragovoljni ročnik.
Portal Bjelovarac neslužbeno je doznao da je 30-godišnjak pronađen mrtav u automobilu na parkiralištu između sportskog parka Borik i groblja u Bjelovaru te da je pištoljem počinio samoubojstvo.
Tijelo trećeg smrtno stradalog vojnika pronađeno je na području Varaždinske županije, a tijelo četvrtog vojnika pronađeno je na području Zagrebačke županije, a MORH je tada javio kako je pripadnik OSRH smrtno stradao izvan službe. Potom je MORH jučer objavio da je na području Vukovarsko-srijemske županije smrtno stradala vojnikinja.
Milanović: Znam dosta o tim tragedijama, ali pričekat ću još malo prije nego što još nešto kažem
Slučaj je danas komentirao i predsjednik Zoran Milanović.
"Pratim to i znam to cijelo vrijeme. To su stvari koje se događaju, pogotovo u ovako psihološki uzdrmanom periodu, izolacije... Neki su uzdrmani, imaju dugove. Znam dosta o tim tragedijama, ali pričekat ću još malo prije nego što još nešto kažem. Ne postoji veza između slučajeva, ali postoji socijalno-patološka povezanost", rekao je.
"Vojska je vojska, ona privlači pozornost, to podiže obrve javnosti. Ministarstvo je objavilo priopćenje i mislim da je dobro sve objasnilo. MORH je sustav, radi se o tisućama i tisućama ljudi. Zasad nema indikacija da ovo ima veze sa sustavom. Pričekajmo da istraga završi", rekao je.
O tome postoji li ikakva informacija koja bi ovo mogla rasvijetliti, predsjednik kaže: "Ima, ali ne mogu o tome govoriti."
Savjetodavnu pomoć suicidalne i depresivne osobe mogu dobiti na više mjesta. U Republici Hrvatskoj postoji nekoliko brojeva telefona za psihološku pomoć:
Centar za krizna stanja i prevenciju suicida: 01/2376470 (radi od 0 do 24 sata)
Plavi telefon: 01/4833888 (plavi-telefon@zg.t-com.hr)
Psihološki centar TESA: 01/4828888 (psiho.pomoc@tesa.hr)