Diplomatski spor Japana i Rusije oko otočja sjeverno od Hokkaida dodatno se zaoštrio nakon posjeta Vladimira Putina spornim otocima, zbog čega je Moskva danas pozvala japanskog veleposlanika na razgovor. Japanska premijerka Sanae Takaichi prošlog je četvrtka ocijenila Putinov potez "potpuno neprihvatljivim", a ruskom veleposlaniku u Tokiju uručen je službeni prosvjed. Rusija je odgovorila da Japan iznosi neutemeljene pretenzije na njezin teritorij, piše Guardian.
Zašto je objema državama toliko stalo do ove male skupine otoka i zašto se ovaj sukob zaoštrava upravo sada?
Podrijetlo spora
Kurili su vulkanski arhipelag od 56 otoka koji se proteže u duljini od oko 1200 kilometara, od vrha poluotoka Kamčatke u Rusiji do sjeveroistočnog ruba Hokkaida u Japanu. Najjužniji otok udaljen je manje od četiri kilometra od Hokkaida.
Sporni teritorij čine četiri otoka najbliža Japanu, koje je Sovjetski Savez zauzeo u posljednjim danima Drugog svjetskog rata. U Japanu su poznati kao Hopporyodo ili Sjeverni teritoriji, dok ih u Rusiji smatraju dijelom Kurila.
Njihova povijest je složena i starija od ruskih i japanskih pretenzija. Otoci su bili dom starosjedilačkog naroda Ainu, čija su se područja protezala preko Kurila, Sahalina i Hokkaida.
Japan je suverenitet nad četiri sporna otoka potvrdio ugovorom s Rusijom 1855. godine, a kontrolu nad njima preuzeo je aneksijom Hokkaida 1869. Drugim ugovorom iz 1875. Japan je dobio cijeli kurilski lanac u zamjenu za rusku kontrolu nad Sahalinom, otokom sjeverno od Japana.
Mirovnim ugovorom iz San Francisca 1951. godine, kojim su se rješavali poslijeratni teritorijalni sporovi, Japan se odrekao Kurila. Ipak, Tokio je zadržao stav da četiri najjužnija otoka pripadaju njegovu teritoriju. Sovjetski Savez taj ugovor nikada nije potpisao.
Značaj Putinova posjeta
Putin je tek drugi ruski čelnik koji je posjetio otoke. Dmitrij Medvedev posjetio ih je četiri puta između 2010. i 2015. godine, kao premijer i predsjednik. Ipak, Putinov prvi dolazak na otoke ima snažnu političku simboliku jer je na vlasti od 2000. godine. Premijerka Takaichi izjavila je da će taj potez "otežati obnovu odnosa" između dviju zemalja.
Pokojni japanski premijer Shinzo Abe i ruski predsjednik tijekom 2010-ih bili su blizu dogovora o otocima. Međutim, proces je prekinut nakon što je Rusija 2020. rasporedila protuzračne raketne sustave, a tadašnji ruski premijer posjetio otoke 2021. godine.
Japan je znatno zaoštrio svoj stav otkako je Rusija 2022. pokrenula invaziju na Ukrajinu, nakon čega je Moskvi uveo sankcije.
Strateška važnost za Rusiju
Sporni teritoriji omogućuju pristup bogatim ribolovnim područjima i potencijalno vrijednim nalazištima minerala. Japan je Rusiji plaćao pravo na ribolov sve do raspada sporazuma 2022. godine. Osim toga, otoci imaju veliku stratešku i simboličku važnost.
Rusija je pojačala vojnu prisutnost na otocima koji se nalaze na granici Ohotskog mora i Tihog oceana. Kontrola nad njima omogućuje ruskoj floti iz Vladivostoka cjelogodišnji pristup Pacifiku jer se tjesnac između južnih otoka zimi ne zaleđuje.
Budućnost odnosa
Bilateralni odnosi posljednjih su godina u silaznoj putanji. Moskva je vjerojatno predvidjela reakciju premijerke Takaichi, koja pripada desnom krilu svoje stranke i poznata je po čvrstoj vanjskoj politici. Incident se dogodio nedugo nakon što je u Japanu otkrivena velika ruska špijunska mreža i lanac za nabavu vojne opreme.
Pitanje Sjevernih teritorija već je dugo u fokusu japanskih ultranacionalističkih skupina koje redovito prosvjeduju ispred ruskog veleposlanstva u Tokiju. Iako se od japanske vlade očekuje odmjerenija službena reakcija, premijerka Takaichi bit će pod pritiskom da zadrži oštar stav prema Moskvi.