Strastveni pisac i erudita, fra Ljubo Lucić je knjigu o Rami kao svojevrsnom simbolu kušnji i snage hrvatskog i katoličkog puka u Bosni i Hercegovini dovršavao u ratnim godinama no nije dočekao njeno izdavanje.
Nakon svih ratnih opasnosti kojima je bio izložen, fra Ljubo je tragično izgubio život u prometnoj nesreći u Zagrebu u prosincu 1995. godine.
Jedan od predstavljača studije o povijesti Rame i tamošnjih Hrvata, profesor Franjevačke teologije u Sarajevu fra Marko Karamatić kazao je kako je njeno tiskanje rezultat napora fra Ljubinih prijatelja i poštovatelja da se njegovo djelo dovrši u obliku kako ga je sam zamislio a time i svjedoči o spisateljskoj strasti autorovoj. Karamatić podsjeća kako je Rama zajedno sa svojim franjevcima kroz burna vremena bosanskih nevolja i sama bila simbolom stradanja ali i neizmjerne snage u borbi za opstanak. Ramska je crkva tako od 1557. godine gorjela pet puta a samostan u četiti navrata potpuno uništen.
Katolici Rame kroz najteže kušnje, podsjetio je Karamatić, prošli su krajem 17. stoljeća kada su morali potpuno napustiti svoj kraj te otići prema Sinju. Tamo su sa sobom odnijeli u ikonu čudotvorne Gospe Ramske koja je i do danas ostala u Sinju postavši čuvenom Gospom Sinjskom.
Novija povijest također nije bila naklonjena onima koji su na izazove protjerivanja odlučili odgovoriti povratkom.
Hrvatski puk u Rami prošao je kroz teška stradanja i tijekom Drugog svjetskog rata.
U jesen 1942. godine četinici su potpuno poharali i popalili crkvu i samostan a prema dostupnim podacima brutalno su za samo dva dana pobili najmanje 900 ramskih katolika.
Karamatić je istaknuo kako je Rama nakon ovog rata bila prisiljena šutjeti o svojim žrtvama a njeni su stanovnici živjeli u svojevrsnoj izolaciji, prezreni i odbačeni kao neprijatelji tadašnjeg režima.
Nove kušnje uslijedile su 60-ih godina izgradnjom akumulacijskog jezera za hidroelektranu. Od tada je na stotine žitelja Rame moralo početi tražiti svoj novi dom i našli su ga na prostoru od Vinkovaca do Zagreba.
Teška povijest Hrvata i katolika ovog kraja o kojoj još jednom svjedoči i knjiga ´Rama kroz stoljeća´, njezina autora fra Ljubu Lucića nikada nije navela da stvari generalizira i ljude unaprijd svrstava.
Podsjećajući na ljudsku veličinu fra Ljubinu, pomoćni biskup Vrhbosanski monsinjor Pero Sudar kazao je kako je dobri bosanki franjevac za svojih hrabrih pohoda po Bosni u vrijeme najtežih ratnih razaranja s podjednakom ljutnjom svjedočio i o porušenim džamijama u Kiseljaku kao i o nedužnim Hrvatima pobijenim od strane pripadnika Armije BiH u Trusini u dolini Neretvice. Fra Ljubo je, kazat će msgr Sudar, s istim žarom pokazivao kako se bez kompleksa može voljeti vlastiti narod i Bosna i Hercegovina kao njegova domovina.
Fra Ljubo se također žestoko suprostavljao ratnohuškačkim podjelama na ´Tuđmanove´ i ´Alijine´ Hrvate ne dopuštajući bezumlju da određuje kriterije pravde i krivnje. Biskup Sudar podsjetio je i na važne fra Ljubine rječi koje možda najbolje odslikavaju položaj Hrvata u BiH: ´Isuviše smo blizu Istoku da bismo bili na Zapadu´.