Rat je promijenio sve. "Rusija će moći iskoristiti našu regiju i ako bude poražena"

Foto: Profimedia, Epa

PRIJE godinu dana invazijom Rusije na Ukrajinu počeo je najveći rat na europskom tlu od Drugog svjetskog rata. Prvog dana rata u 3:30 po hrvatskom vremenu ruski predsjednik Vladimir Putin u govoru na televiziji najavio je pokretanje "specijalne vojne operacije" u Ukrajini. Prve eksplozije začule su se u Kijevu. Rat je probudio Ukrajince.

 

Danas se vodi rat iscrpljivanja, kojem se ne vidi kraj. UN je na prvu godišnjicu rata izglasao rezoluciju kojom traži "trenutno" povlačenje ruskih vojnika iz Ukrajine i prekid ratnih djelovanja, a svjetski čelnici spremni su povećati pomoć Ukrajini i uvesti nove sankcije Moskvi i zemljama koje je podržavaju.

Na istoku i jugu Ukrajine borbe su u punom jeku, a na prvu godišnjicu ruske invazije saveznici diljem svijeta izrazili su potporu Kijevu. Tako je pariški Eiffelov toranj osvijetljen bojama ukrajinske zastave, a razdragana gradonačelnica Anne Hidalgo održala je govor u kojem je poručila da će "biti života poslije rata jer će Ukrajina pobijediti". U Londonu se održalo bdjenje s porukom "Ako ste za slobodu, onda ste za Ukrajinu".

No koliko su realne šanse da Ukrajina uistinu pobijedi u ratu? Što je uopće točka koja se može smatrati pobjedom? Što će se dogoditi u slučaju ruske pobjede? Kakav svijet u oba ta scenarija možemo očekivati?

Jakovina: Jedno vrijeme svijeta završilo je ovim ratom

S tim pitanjima obratili smo se povjesničaru Tvrtku Jakovini, koji nam je rekao da puno stvari još uvijek nisu jasne.

"Je li Rusija poražena tek nakon što dođe do promjene vlasti ili tek nakon što uđe u užasnu unutarnju krizu koja može generirati različite desne, ekstremno desničarske političare? Ili će se ishod rata definirati kompromisnim rješenjem nakon kojeg neće biti zadovoljni ni jedni ni drugi, ali će biti jasnije da je Ukrajina izvukla taj rat?

Postoji mogućnost da Rusija zamrzne sukob i ostane u položaju Sjeverne Koreje. Imate niz pitanja. Tu je i mogućnost da u SAD-u na vlast dođe republikanska stranka, koja će biti dramatično okrenuta protiv vođenja rata i koncentrirat će se na izgradnju nove vrijednosti, nove Amerike.

Ali sve to zapravo sugerira da je jedno vrijeme svijeta završilo ovim ratom. Rusija će biti puno više izolirana, a vidjet ćemo hoće li oko sebe uspjeti organizirati referentnu grupu zemalja koja će je uspjeti održati važnom u tom dijelu svijeta. Ono što sad znamo je da smo u drugoj godini rata, koji će trajati neko vrijeme", rekao je Jakovina.

"Eventualni poraz neće pretvoriti Rusiju u demokratsku zemlju"

Kad je riječ o povijesnim situacijama koje bi bile slične ovoj, rekao je da nema puno takvih situacija u kojima vojna supersila, razmjerno izolirana, napada veliku susjednu zemlju.

"Bilo je situacija kad su dojučerašnje kolonijalne sile gubile kolonije, ali to nije jednaka situacija. Te kolonije nisu imale potporu važnih zemalja kakvu ima Ukrajina. Sama Rusija je vodila neke uspješne ratove, ali ih je i gubila. Bila je na koljenima 1905., 1918., bilo je ratova gdje bi izvojevala pobjedu na jedvite jade kao 1940. u Zimskom ratu", kazao je.

Smatra da eventualni poraz neće pretvoriti Rusiju u demokratsku zemlju, kao što je bio slučaj s Njemačkom 1945. godine.

"Njemačka je izgubila Prvi svjetski rat, ali nije imala strane trupe na svom teritoriju, a tu grešku saveznici nisu ponovili nakon 1945. godine. Nakon mogućeg poraza Rusije u Ukrajini, moguća promjena vlasti neće pretvoriti Rusiju u demokratsku zemlju i neće je pretvoriti u zemlju za koju možemo pretpostaviti da je prošla svoju katarzu.

A ratovati protiv Rusije, tako da osjeti da je poražena zemlja, toga zasad nema. I ta situacija je loša. Ukrajina vjerojatno bez pomoći u vojnoj sili neće biti u stanju oduprijeti se i osloboditi teritorij da bi se Rusija osjetila poraženom. Taj rat još nije dao odgovore", objasnio je.

"Postoji li spremnost da Rusija postane kao Francuska?"

Dodao je da u Rusiji nema snaga koje bi mogle shvatiti da ona može biti najveća zemlja u smislu kopnenog teritorija, ali ne i supersila koja može normalno funkcionirati, poput Francuske.

"Nema takve ideologije, nema takvih ideologa, političara, takvog odgajanja javnosti. Ali nije bilo ni takve zapadne politike. Zapadna politika je bila nesposobna ne dopustiti uspon ruskih snaga u Crnoj Gori. Pitanje je na što su spremni na Zapadu.

Postoji li spremnost da Rusija postane kao Francuska? Zemlja velike kulture, važne prošlosti, ali ne i supersila koja prijeti susjedima, nego zemlja koja je normalni dio međunarodne zajednice, to je pitanje. Zasad tih odgojnih mjera nema. To se ne događa", napomenuo je.

"Tek sad vidimo snagu Titove odluke"

Upitali smo ga za eventualne reperkusije rata na teritorij bivše Jugoslavije i općenito Balkana.

"Ovo pokazuje kakva je hrabrost i kakva je snaga bila u Titovoj partiji kad je prekidao odnose s neprijepornom supersilom i zemljom koja je kontrolirala većinu zemalja s kojima je Jugoslavija graničila i s istom ideologijom. Ta odluka iz 1948. dobiva na značenju kad pogledate koliko je proruskih snaga u trenutku kad Rusija ima manje ponuditi nego što je imao taj SSSR 1948. godine.

Ova regija zbog religije jednim dijelom, mitologije, odnosno nacionalizma utemeljenog na mitologemima, primarno u Srbiji, jest zahvalnija za stvaranje proruskih politika. I to će Rusija moći iskoristiti i kad bude poražena odnosno ako bude poražena. Taj dio će joj preostati.

To je loše za zemlje poput Srbije ili dijelom Bugarske, Crne Gore... Kad je već Zapad osjetljiv na to što se u Rusiji događa, trebao je o takvim politikama voditi računa dok su se ti proruski sentimenti razvijali u Republici Srpskoj, Srbiji ili Crnoj Gori.

Propustilo se reagirati pa su u crnogorsku vladu ušle proruske snage, ekstremno konzervativne pravoslavne snage. I to u zemlji od 700.000 stanovnika. To je trebao biti poziv na buđenje

Jer ovaj rat je i rat vrijednosti. Putin je govorio o vrijednostima koje su drukčije u Rusiji nego na Zapadu, to su LGBT prava, Biblija, Crkva, onaj puki konzervativizam, zbog čega je Putin bio slavljen kod mnogih na Zapadu, mnogih i unutar HDZ-a", objasnio je Jakovina.

Avdagić: Apsolutna pobjeda Ukrajine je ako vrati Krim

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić rekao je da je pobjeda Ukrajine na neki način već privremeno tu.

"To je zato što su opstali, a potom i povratili velike okupirane dijelove zemlje, odnosno direktno natjerali agresora na povlačenje. No ako govorimo o krajnjem ishodu, pobjeda bi bila već vraćanje teritorija koje je Rusija osvojila unazad godinu dana.

Spektakularan bi bio povratak Donjecka i Luhanska, a ako bi povratili i Krim, to bi posve jasno bila apsolutna pobjeda vrijedna divljenja čitavog svijeta. Kako bi se to odvilo, najvjerojatnije bi izgledalo kao i prethodna povlačenja, sa ili bez sporazuma", govori nam Avdagić.

"Potpuna pobjeda Ukrajine vjerojatno znači i raspad Ruske Federacije"

"Treba reći kako ukrajinska pobjeda u ratu, a pogotovo ishod koji bi značio puni povratak u granice suvereniteta od 2014., vjerojatno uzročno-posljedično znači i raspad Ruske Federacije. Svjedočili smo činjenici kako se ruska vojska povukla s područja koja je Rusija prethodno proglasila svojim novim teritorijima, što pokazuje kako je moć agresora jako nagrižena.

Medvedev (bliski Putinov saveznik, op.a.) je rekao da će Rusija 'nestati' ako izgubi rat u Ukrajini, što pokazuje da je kremaljska politička elita počela shvaćati u kakvu se kaljužu uvukla te da će posljedice svakako biti velike.

Ne vjerujem da postoji mogućnost političkog preživljavanja Putina u slučaju poraza, a posve jasno je kako je i kohezivni faktor u Ruskoj Federaciji izuzetno oslabio. Zato pobjede Ukrajine uzročno-posljedično znače teške poraze Rusije i razvoj koji će vrlo vjerojatno biti ključan za budućnost Rusije", naveo je Avdagić.

"Stvarna pobjeda za Rusiju je smjena na vrhu"

A što označava rusku pobjedu?

"Možda su prije rata priznanje ruske aneksije Krima i neutralan status Ukrajine već bili dovoljni za rusku pobjedu, ali stvari su se sad promijenile. Ako ne zauzmu četiri pripojene regije, oni su izgubili, i ništa manje od njihova osvajanja za njih ne može biti ni minimalna pobjeda, koja bi omogućila da sačuvaju koliko-toliko 'političkog obraza' u međunarodnim odnosima, ali i za potrebe unutarnjeg 'mira' i političkog opstanka.

Više od toga možemo mjeriti u novim metrima zaposjednutog teritorija ili slamanja Ukrajine te povratkom na priču o vojnoj neutralnosti, pa i formalnom odustajanju Ukrajine od članstva u ponajprije NATO-u, ali i EU.

S druge strane, rekao bih da bi stvarna ruska, a time i ukrajinska, pa i pobjeda mira i bolje budućnosti značila uzročno-posljedičnu smjenu na vrhu, povratak Rusije u međunarodne mirne odnose i povlačenje ruske vojske za početak iz većine Ukrajine, a naposljetku i iz cijele zemlje, dakle, s Krima", rekao je Avdagić je.

"Pobjeda Rusija bi unijela nesigurnost u Europi"

Što ako Ukrajina pobijedi u ratu, kakav svijet možemo očekivati u tom slučaju, odnosno kakvi će se geopolitički procesi odvijati?

"Ako bi nastupila potpuna vojna pobjeda Ukrajine, pa i povratak Krima, neminovno bi krenuo i raspad Ruske Federacije u većem ili manjem omjeru, a posve sigurno bi tomu, dakle, pobjedi, ili prethodila ili uslijedila i promjena na vrhu, u Kremlju. Rusija se više ne bi smatrala silom u rangu Kine.

U najgorem slučaju krenuo bi apsolutni raspad Ruske Federacije, a to bi izazvalo i velike glavobolje ostatku svijeta i potrebu reagiranja prema osiguranju nuklearnih lokacija. Došlo bi i do svrgavanja Lukašenka, ali i niza političkih promjena, uključujući u zemljama bivše Jugoslavije. Zelenski bi postao najpopularniji političar svijeta, a euroatlantske integracije, kako Ukrajine, tako i drugih zemalja, posve sigurno bi se ekspresno ubrzale", naveo je.

A ako Rusija pobijedi u ratu?

"Puna ruska pobjeda, pobjeda Putina i dolazak, primjerice, na granice Poljske i drugih zemalja, ili preuzimanje Ukrajine preko sebi pokornog režima unijelo bi visoku razinu nesigurnosti u Europi, veliki val militarizacije i složenije odnose, podizanje nove željezne zavjese, a i unutarnji odnosi u Europi i europsko jedinstvo bilo bi jako nagriženi", rekao je.

Što je s Balkanom?

Mogući ishod je i ono što bi se moglo okarakterizirati hladnim ratom.

"Vrijeme slično hladnom ratu mogući je ishod, u svakom slučaju, a u slučaju gubitka rata u Ukrajini, samo potpuni prekid svih odnosa sa Zapadom i stanje rata i jačanje represije nad vlastitim režimom može, ako ništa, kratkoročno sačuvati postojeći režim.

U slučaju pobjede, nova željezna zavjesa bi bilo stanje koje bi uzročno-posljedično dizao i Zapad, posebno u strahu od daljnjeg osvajačkog pohoda", rekao je.

Što oba scenarija znače za geopolitičku budućnost Balkana?

"Pobjeda Ukrajine znači potpuni kraj utjecaja Rusije na države takozvanog Zapadnog Balkana. Taj utjecaj je već oslabio, ali ako bi posve nestao, to bi dovelo i do političkih promjena u Srbiji i BiH, za početak.

No ni pobjeda Rusije neće nužno drugačije djelovati jer dok ne postoji teritorijalni spoj, a ako nastupi i stanje dizanja spomenute nove željezne zavjese, svakako bi epilog političkih promjena u Srbiji i BiH ponovno nastupio.

Tek pobjeda Rusije, koja bi dovela i do narušavanja europskog jedinstva, a onda govorimo i o urušavanju EU, djelovala bi drugačije i otvorila teritorijalne apetite na Balkanu, koji bi onda bili i širi od Zapadnog Balkana", zaključuje Avdagić.

Pročitajte više