Američko-izraelski rat protiv Irana sve više destabilizira cijelu regiju, uzrokujući porast nasilja i napetosti u nizu zemalja Bliskog istoka. Sukob stavlja na kušnju lojalnost zajednica i političke sustave, od Iraka i Libanona do Bahreina. "Bliski istok gori", napisao je ovog tjedna Mohamed Chtatou, profesor na Sveučilištu Mohammed V u Rabatu, u uvodniku za Times of Israel, dodajući: "Ne jednim požarom, već konstelacijom istodobnih plamenova koji reagiraju, hrane se i šire vlastitom logikom."
>>> Razvoj događaja iz minute u minutu pratite na Indexu
Slično upozorenje dolazi i od Europskog vijeća za vanjske odnose, čiji su suradnici u zajedničkom komentaru ustvrdili da su "Bliski istok i šire područje upleteni u nove nasilne prevrate, a šira eskalacija mogla bi biti odmah iza ugla", piše DW.
Nakon što je Izrael ubio iranskog vrhovnog vođu, ajatolaha Alija Khameneija, u Iraku su danima trajali prosvjedi ispred američkog veleposlanstva u Bagdadu. Prosvjedi su postali nasilni, a promatrači vjeruju da su mnoge sudionike poslale ili potaknule na dolazak iračke paravojne snage povezane s Iranom.
Te paravojne snage također su ciljale američke baze i zračne luke diljem Iraka, uključujući i poluautonomnu sjevernu regiju Irački Kurdistan.
Napetosti u Iračkom Kurdistanu dodatno su porasle nakon izvješća da Sjedinjene Države planiraju podržati iranske Kurde u mogućem pokretanju vlastite pobune unutar Irana. Iranske kurdske oporbene stranke imaju urede u Iračkom Kurdistanu - koje je Iran već bombardirao - ali su te stranke demantirale da borci prelaze granicu u Iran.
"Napadi u zapadnim pokrajinama s kurdskom većinom, uključujući napade na položaje granične straže i unutarnje sigurnosti, sugeriraju da je periferna destabilizacija možda u tijeku", napisao je u ovotjednoj analizi Muaz al-Abdullah, voditelj istraživanja za Bliski istok u projektu ACLED.
Prema njemu, to "riskira dugotrajnu domaću nestabilnost, s potencijalnim širim implikacijama za regionalnu sigurnosnu dinamiku."
Sve to stavlja iračke kurdske vođe u težak položaj. Oni su brzo naglasili da Irački Kurdistan neće biti dio ovog sukoba. Ipak, glasine o pobuni iranskih Kurda samo pojačavaju dugogodišnje napetosti između Iračkog Kurdistana i savezne vlade u Bagdadu, koje se često sukobljavaju oko pitanja poput prihoda od nafte i kurdskih prava.
Iračku saveznu vladu čine mnogi šijitski političari koji podržavaju Iran. Kad bi se smatralo da irački kurdski dužnosnici, koji imaju vlastitu vojsku na sjeveru, podržavaju pobunu u susjednom Iranu, to bi bilo izuzetno problematično, a potencijalno i opasno.
U manjoj zaljevskoj državi Bahrein prosvjedi protiv američko-izraelskog rata protiv Irana postali su nasilni. Lokalni stanovnici uhićeni su zbog objavljivanja antiratnih poruka na internetu i "izražavanja suosjećanja" s Iranom.
Kao i druge zaljevske države, Bahrein je monarhija koja suzbija većinu političkog neistomišljeništva. Međutim, za razliku od nekih susjeda, bahreinska kraljevska obitelj je sunitska, dok se procjenjuje da većinu stanovništva - nešto više od 50 posto - čine šijiti.
Bahrein je 2011. godine, u sklopu Arapskog proljeća, doživio velike prodemokratske demonstracije. Vlasti su tada pokrenule oštar obračun, a snage "Štita poluotoka", sigurnosna inicijativa pod vodstvom Saudijske Arabije, ušle su u zemlju kako bi pomogle u gušenju prosvjeda.
Pojavile su se glasine da su iste snage ponovno u Bahreinu kako bi pomogle u kontroli ovotjednih prosvjeda, iako to nije potvrđeno.
Rat je također zaoštrio sukob između libanonske vlade i Hezbollaha, moćne šijitske militantne skupine povezane s Iranom, koja je ujedno i velika politička i društvena snaga u zemlji. Izrael i Sjedinjene Države zahtijevali su da se Hezbollah razoruža, čemu se skupina protivi.
Libanonska vlada također želi razoružanje Hezbollaha, dijelom kako bi izbjegla daljnje izraelske osvetničke upade ili bombardiranja. Međutim, libanonska nacionalna vojska nije dovoljno jaka da to provede, što stvara pat-poziciju.
Nakon što je Hezbollah u ponedjeljak ispalio rakete na Izrael, što je izazvalo masivan izraelski odgovor, libanonska vlada je 2. ožujka zabranila sve vojne i sigurnosne aktivnosti te skupine. To približava sukob između Hezbollaha i libanonske vojske, koji je dosad izbjegavan.
Društvene napetosti rastu. Promatrači izvještavaju da se mnogi Libanonci sada protive Hezbollahu, uključujući i mnoge članove šijitske zajednice koji su prethodno podržavali skupinu.
"Gotovo jednoglasna solidarnost s 'otporom' (Hezbollahom) ustupila je mjesto bijesu zbog eskalacije koja se smatra besmislenom koliko i samoubilačkom", napisale su libanonske novine L'Orient Today nakon razgovora sa šijitskim obiteljima koje su potražile sklonište u Bejrutu, nakon izraelskih naredbi za evakuaciju velikog dijela južnog Libanona.
Stotine tisuća ljudi je raseljeno i nemaju kamo otići. U nekim slučajevima, oni snose teret onoga što je jedan promatrač opisao kao "ogroman narodni bijes" usmjeren na Hezbollah. U Libanonu je rat također vjerojatno doveo do dvogodišnje odgode izbora, koji su se trebali održati u svibnju.
"Mnogi analitičari propuštaju emocionalnu i vjersku težinu gubitka Khameneija", rekao je za DW Mohammed Albasha, analitičar i osnivač američke konzultantske tvrtke Basha Report. "Za mnoge, vrhovni vođa nije samo politička figura. On je vezan za sveti sustav."
Albasha je pojasnio da je Khamenei za neke šijitske skupine imao istu duhovnu ulogu kao papa za većinu katolika. "Odanost njemu nije samo politička, već je i vjerska." Međutim, ne vide sve skupine - uključujući Hutije u Jemenu, Hamas u Gazi i neke skupine u Siriji - Hameneija na taj način.
"Zbog te razlike, najsnažnija reakcija vjerojatno će doći od skupina koje prihvaćaju ovaj vjerski autoritet", rekao je Albasha na pitanje hoće li biti još ovakvih sekundarnih sukoba.
"Hezbollah i neke iračke milicije mogle bi gurnuti Libanon i Irak prema dubljoj regionalnoj konfrontaciji", rekao je Albasha. "Ali, u Bahreinu, Saudijskoj Arabiji i Kuvajtu, manje je vjerojatno da će šijitske skupine izravno izazivati svoje vlade, iako se ne mogu isključiti manji poremećaji od strane rubnih elemenata."