DAVID MATTHEW SMITH, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković, inače rođeni Australac, na N1 televiziji govorio je o financijskoj injekciji iz EU fondova od 72 milijuna eura i što će to značiti za Institut.
Iako rođeni Australac, ravnatelj Ruđera govorio je na hrvatskom jeziku.
"Recimo da mogu baratati jezikom do nekog nivoa", tako je ocijenio svoj hrvatski i potom objasnio:
"Ja tu živim, i kao stanovnik i kao državljanin Republike Hrvatske, više od 10 godina, bliže 15. Bilo bi donekle problematično da svih tih godina nisam naučio jezik."
Područja u kojima su već u svjetskom vrhu
U goste na N1 došao je povodom velikog granta iz fondova EU od 72 milijuna eura, što je najveća investicija u Institut Ruđer Bošković od osnivanja te znanstvene ustanove.
"Ugovor za taj projekt, koji financiraju europski investicijski fondovi, potpisali smo u 11. mjesecu", kazao je Smith i nabrojao da će biti riječ o obnovi kampusa i morskog postava u Šibeniku te da će se većina investicija odnositi na Zagreb.
"To je šansa da se institucija potpuno normalizira i da dođemo do nivoa na kojem su naši kolege na Zapadu odavno", kazao je.
"To bi trebalo biti gotovo do kraja 2023. Tu govorimo o relativno velikom udjelu građevinskih radova, radova na okolišu, struji, centralnom grijanju, hlađenju, električnoj mreži, suvremenoj znanstvenoj opremi, sve to spada u taj veliki paket", pojasnio je.
Rekao je da se ta investicija neće odraziti kroz promjenu fiksnog ustroja jedinica, odnosno 11 zavoda i četiri centra, nego na drugačiji način:
"Moći ćemo na jednoj lokaciji, gdje imamo fizičare, kemičare, biologe, zavod za more, ići prema multidisciplinarnim projektima, da idemo na složenija pitanja", kazao je. "Moći ćemo postavljati izazovnija pitanja i davati odgovore na njih."
Već danas, odgovorio je na sljedeće voditeljevo pitanje, Institut Ruđer Bošković je na svjetskom nivou, primjerice po ERC-ovom sinergijskom grantu koji je prošle godine potpisan s PMF-om, u što su uključeni i neki znanstvenici SAD-a kako bi se istraživali stanični mehanizmi.
Od CERN-a do fuzijskog reaktora
"To je kompleksno područje, definitivno bih rekao da smo tu u svjetskom vrhu."
Istaknuo je još i razvoj naprednih materijala, proizvodnje senzora za CERN u Švicarskoj, suradnju na fuzijskom reaktoru u Španjolskoj…
Voditelja je zanimalo i koliko stoji da su žene i muškarci na Ruđeru podjednako zastupljeni.
"Možda se čak može reći da žene i dominiraju, mislim da čine do 60 posto zaposlenika. 48 posto ih je voditelja laboratorija, pet od 11 predstavnika zavoda, od tri pomoćnika dvije su pomoćnice, zatim imamo predsjednicu Znanstvenog vijeća", nabrajao je Smith.
"Mi jednostavno funkcioniramo na kvaliteti", dodao je.
Za pandemiju je rekao da je Institut preživio prvo zatvaranje tako što su do svibnja 2020. u Institut dolazili samo oni koji su bili neophodni zbog održavanja određenih pogona.
Dotaknuo se i posljedica potresa na zgradu Ruđera.
"Ponosan sam na sve svoje ljude. Imali smo situaciju da je zgradu za administraciju bilo nemoguće koristiti. Ne toliko zbog strukturnih problema koliko unutrašnjih. Uspjeli smo iseliti, sanirati i opet useliti. Par objekata smo zasad izgubili, ali kroz veliku investiciju koja slijedi očekujem da ćemo i to prebroditi", kazao je.