Izrazio je svoju zabrinutost i nezadovoljstvo zbog te odluke, ali i uvjerenost da će Ministarstvo znanosti i tehnologije bez obzira na to uspjeti zaključiti fiskalnu godinu na nuli.
Ministar znanosti podsjetio je na prijedlog Europske unije da se do 2010. za znanstvena istraživanja postupno dosegne iznos od barem tri posto brutto društvenoga proizvoda (BDP).
Istaknuo je da je nekoliko zemalja već sada premašilo taj postotak pa je tako, kako je dodao, Finska ove godine za znanstvena istraživanja izdvojila 3,6 posto BDP-a.
Na novinarsko upit o iznosu koji je u 2003. za znanost predviđen u hrvatskome Državnom proračunu, Flego je rekao: "Borimo se dosegnuti barem jedan posto BDP-a".
Pri tomu, upozorio je i na jednu, kako je rekao, anomaliju sustava financiranja znanosti u Hrvatskoj u kojoj se znanstvena istraživanja financiraju pretežito iz Državnoga proračuna dok u razvijenim zemljama u njihovu financiranju u velikoj mjeri sudjeluje i gospodarstvo.
U vezi predloženoga smanjenja proračunskoga novca za znanost i visoko obrazovanje oglasio se u utorak i Nezavisni sindikat znanosti i visokoga obrazovanja izrazivši zabrinutost i ogorčenje zbog toga prijedloga po kojemu, smatraju u Sindikatu, sredstva nisu smanjena proporcionalno po ministarstvima pa je tako sustav znanosti i visokoga obrazovanja izgubio dva i pol puta više nego da je smanjenje izvršeno proporcionalno.