Rusija želi širiti kontra-revoluciju u bivšem SSR-u

Nakon političkih preokreta u Gruziji, Ukrajini i Kirgistanu gdje su narodni pokreti srušili režime koji su Moskvi bili relativno odani Kremlj kani obnoviti svoj utjecaj na području bivšeg Sovjetskog saveza stvaranjem odjela za "kontrarevoluciju" kako bi ponovno pokorio intelektualne elite u tim zemljama.

Rusija bi trebala izvući ozbiljnu pouku iz događaja do kojih je došlo u Ukrajini, Kirgistanu i u Gruziji, ocijenio je stručnjak za političku komunikaciju Modest Kolerov kojeg je na čelo novog odjela postavio ruski predsjednik.

Taj je odjel službeno zadužen za kulturne veze sa stranim zemljama, ali Kremlj priznaje da će se njegovo "polje djelovanja odnositi isključivo na bivše sovjetske republike".

Revolucije u Gruziji, Ukrajini i Kirgistanu bile su iznenađenje za Moskvu i pokazale da Rusija ima dosta mutnu sliku o tome što se stvarno događa u bivšim sovjetskim republikama, ocjenjuju analitičari.

U Ukrajini i Gruziji nevladine organizacije uz potporu iz inozemstva bile su na prvoj liniji miroljubive revolucije, a svrgnuta vlast u Biškeku tvrdi da je ista situacija bila i u Kirgistanu.

"U nekim zemljama bivšeg Sovjetskog saveza došlo je do masovne kupovine intelektualnih elita od strane zapadnih zaklada", ističe politolog Gleb Pavlovski, misleći pritom na plaćene stipendije za istraživače i na financiranje nevladinih organizacija koje su se protivile vlasti.

Rusija nije do sada postavila ni jednu utjecajniju instituciju u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza osim svojih veleposlanstava, gdje je sklanjala svoje političare, poput Viktora Černomirdina koji je veleposlanik u Ukrajini.

Ideja da se ponovno osvoje intelektualne elite je međutim "utopijska", ocjenjuje politolog Jurij Korgunjuk iz zaklade INDEM.

"Zapravo demokratske ideje djeluju na elite, a ne zaklade. A čime se Rusija može pohvaliti: Čečenijom i aferom Jukos", dodao je Korgunjok.

(Hina) xbis yrt