Ruski plinski gigant prvi put u više od 20 godina poslovao s gubitkom

Foto: EPA

Ruski plinski div Gazprom zabilježila je svoj prvi godišnji gubitak u više od 20 godina, nakon što se prodaja plina više nego prepolovila u odnosu na razdoblje prije invazije na Ukrajinu. Tvrtka u vlasništvu Kremlja lani je ostvarila neto gubitak od 629 milijardi rubalja (6.3 milijardi eura) zbog sve manje trgovine plinom s Europom, nekoć Gazpromovim glavnim prodajnim tržištem.

Rezultati naglašavaju dramatičan pad tvrtke, koja je od raspada Sovjetskog Saveza bila jedna od najmoćnijih u Rusiji, a njene zalihe plina često su korištene kao poluga u sporovima sa susjedima kao što su Ukrajina i Moldavija, piše Guardian.

Analitičari su očekivali neto prihod od 447 milijardi rubalja, prema novinskoj agenciji Interfax. Prema analizi Reutersa, bio je to prvi godišnji gubitak Gazproma od kasnih 1990-ih/ranih 2000-tih, kada je Aleksej Miller, saveznik tada novoimenovanog predsjednika Putina, preuzeo tvrtku 2001. godine.

Najopipljivija žrtva zapadnih sankcija

Gazpromov gubitak 2023. uslijedio je nakon neto dobiti od 1.2 milijarde rubalja prethodne godine. Tvrtka, čije je sjedište sada u Sankt Peterburgu, napravila je velike gubitke kasnih 1990-ih nakon što je nagomilala dug u stranoj valuti, napuhan u rubljama zbog financijske krize 1998. 

Dionice Gazproma u Moskvi pale su danas za oko 4 posto. Ruski izvoz plina u Europu, nekoć njegovo primarno izvozno tržište, opao je zbog političkih posljedica sukoba u Ukrajini. Gazprom, koji ima monopol nad transportom plina u inozemstvo, najopipljivija je žrtva zapadnih sankcija.

Sredinom 2022. Gazprom je počeo ograničavati opskrbu plinom Europi kroz svoj plinovod Sjeverni tok 1, a tog je rujna objavio da na neodređeno vrijeme zatvara plinovod iz Sibira u sjevernu Njemačku preko Baltičkog mora. Sljedeći mjesec plinovod su oštetile podmorske eksplozije, čiji uzrok još uvijek istražuju njemački istražitelji.

Dok je poremećaj gurnuo cijenu plina na gotovo rekordne razine, europske su zemlje imale više uspjeha nego što se očekivalo u pronalaženju alternativnih izvora opskrbe, a SAD i Katar pomogli su napuniti skladišta na kontinentu.
 

Pročitajte više