Oporba je prozvala Vladu za pokušaj matematičkog smanjivanja broja nezaposlenih iz evidencije Zavoda za zapošljavanje, umjesto da problem nezaposlenosti rješava kroz investicije i nova zapošljavanja.
Vladino pojašnjenje da se zakon mijenja zbog europskih integracija Tonči Tadić (Klub HSP/HKDU) nazvao je obmanjivanjem javnosti. Zakon se, kaže Tadić, mijenja radi smanjivanja radničkih prava kroz izmjene ZOR-a, a na koje se Vlada obvezala kroz aranžmane s MMF-om i Svjetskom bankom. Vladine tvrdnje da će izmjene kompenzirati gubitak radničkih prava nazvao je nevjerojatnim cinizmom.
Milan Kovač (Klub HB-a) zatražio je daleko fleksibilniji odnos prema nezaposlenima koji povremeno zarađuju, ocjenjujući da je 1000 kuna premala zarada da bi potaknula brisanje iz evidencije.
I Vesna Škare-Ožbolt (Klub DC-a) smatra da smanjivanje javne potrošnje ima svoje granice, te da bi smanjenje prava nezaposlenih moralo ići najdalje do granica egzistencije.
Jadranka Kosor (Klub HDZ-a) prigovorila je Vladi da je zakasnila s "ublažavanjem prerestriktivne politike prema radnicima", posebno prema majkama s djecom obvezujući ih da moraju prihvatiti posao u krugu od 80 kilometara.
Ipak, pozdravila je predloženu izmjenu po kojoj majka s djetetom u dobi do sedam, a ne kao do sada do tri godine, nije obvezna prihvatiti zaposlenje udaljeno 80 kilometara od mjesta njezina prebivališta, ali i pozvala Vladu da promisli o smanjenju udaljenosti na 50 kilometara.
Vladu je pozvala da Saboru podnese izvješće koliko je radnika, posebno majki s malom djecom, zbog kašnjenja s ovim izmjenama bilo brisano iz evidencije nezaposlenih.
Uzvraćajući na kritike oporbe, ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović istaknuo je kako nezaposlenost jest najveći socijalni problem u Hrvatskoj, ali i da ga ne treba predimenzionirati.
Fleksibilizacija radnog zakonodavstva potrebna je da bi se potaknula ulaganja i otvorila nova radna mjesta, rekao je Vidović, naglašavajući da je ova vlada zaustavila trend porasta broja nezaposlenih. Da je nastavljen trend iz 2000., danas bi imali više od pola milijuna nezaposlenih, naveo je.
Najavio je da će Vlada Saboru dostaviti izvješće o realizaciji mjera za zapošljavanje, kroz koje je, kaže, u prvoj godini primjene, zaposleno 24.000 osoba.
Navedenim izmjenama predloženo je da se dosadašnja najviša novčana naknada za radnike koji dobiju otkaz s 900 poveća na 1000 kuna, dok bi se iz evidencije nezaposlenih brisali oni koji mjesečno izvan radnog odnosa ostvare prihod veći od propisanih 1000 kuna.
Kao novina predloženo je da radnici, kojima se nakon 20 godina staža kod istog poslodavca otkaže ugovor o radu, uz spomenutu naknadu od 1000 kuna dobiju i jednokratnu novčanu pomoć - od 20 do 24 godine staža dobili bi dvije mjesečne naknade ili 2000 kuna, od 25 do 29 godina staža dobili bi 4000 kuna, a za 30 i više godina šest tisuća kuna.