HSP predlaže zabranu uvoza, proizvodnje i stavljanja na tržište GMO organizama i proizvoda, a HSS traži da zabrana bude privremena - dok se to pitanje ne riješi odgovarajućim zakonima, sukladno međunarodnim konvencijama i europskoj praksi.
Želi li Hrvatska proizvoditi ekološki zdravu hranu, a jedino s tim može biti konkurentna, onda mora zaštiti proizvodnju iz prirodnih organizama, istaknuo je Miroslav Rožić (Klub HSP-a), tvrdeći da su GMO organizmi tako dizajnirani da budu agresivni i da daju rezultate kakve ne može dati ni jedan organizam iz prirode.
Kad se GMO organizmi jednom rašire nemoguće ih se riješiti, kaže Rožić i navodi da proizvodnju takvih organizama odbijaju čak i siromašne, prenapučene zemlje, poput Zambije i Kine.
Marijana Petir (Klub HSS-a) odbija bojazni da bi privremena zabrana za GMO mogla zategnuti odnose sa WTO-om, a u prilog tome navodi iskustvo Novog Zelanda koji je od te organizacije zatražio i bez ikakvih problema dobio dvogodišnji moratorij.
Navodi i austrijsko iskustvo gdje je o GMO proveden referendum, te iznosi ideju o stvaranju Alpe-Adria regije slobodne od GMO-a.
HSP-ov i HSS-ov klub Vladi predbacuju inertnost i drže da se GMO mora riješiti jednim, a ne u tri zakona, kako planira Vlada.
Klubu Libre neprihvatljiva je HSP-ova ideja o apsolutnoj zabrani svega što ima veze sa GMO. Moguće posljedice takvog stava, Hrvoje Kraljević pokazuje na primjeru zabrane korištenja GMO soje, a dozvoli hranjenja stoke mesno-koštanim brašnom.
HSLS predlaže da se HSP-ov zakon doraditi, odnosno uputi u treće čitanje, a HSS-u spočitava da je prepisao zakon.
Isto, ali za HSP-ov, tvrdi Snježana Biga-Friganović (Klub SDP). Klub HB-a načelno podržava oba prijedloga, no drži da svemu treba dodati i Vladinu inicijativu.
O spomenutim prijedlozima, Hrvatski sabor će nastaviti raspravu u nastavku 32. sjednice.
(Hina) um/tr dd