"To je pravno opasno jer bi, proglasi li se ugovor ništavnim, druga ugovorna strana mogla tražiti naknadu štete", upozorio je HSS-ovac Josip Vresk, dok je HSP-ovac Pero Kovačević predložio da o tome može li Vlada "na odlasku" sklopiti određeni ugovor odluči predsjednik države.
Mato Arlović (SDP) upitao je što je s ugovorima koje, ako ih Vlada ne sklopi, neće donijeti planiranu korist za državu. Treba li i takve ugovore proglasiti ništavnima, upitao je.
Da je navedena odredba "ustavno i pravno upitna" smatra i HDZ-ovac Dražen Bošnjaković, ističući da bi se, prihvati li se u predloženoj formi, u pravnu nesigurnost doveo položaj države kao pravnog subjekta na tržištu. Ipak, pozvao je oporbu da podrži zakon koji će se, kaže, dotjerati amandmanima.
Oporba je prigovorila i na prijedlog da vlada mora izvijestiti novu vladajuću garnituru o stanju u svim resorima te o svim prenesenim nepodmirenim obvezama.
"To je malo preambiciozno i prezahtjevno", rekao je SDP-ovac Arlović, ocjenjujući da bi iznošenje svih takvih podataka bilo nemoguće zbog njihove opsežnosti.
Dragutin Lesar (HNS/PGS) ukazao je da oko ni jednog obračuna i podatka izrađenog po hrvatskim izračunima nije postignuto suglasje, već da se o tome uvijek spore bivša i aktualna vlast.
"Morali smo prihvaćati samo ono što se izračunalo u Washingtonu pa bi bilo dobro da u zakon uvrstimo i odredbu da se sve računa po obračunu MMF-a", kazao je.
HSS-ovac Vresk prigovorio je da u odredbi, po kojoj se razriješeni dužnosnik može vratiti na prijašnji posao, ne stoji i obveza poslodavca da ga primi, a Kovačević (HSP) pita što ako dužnosnik u propisanom roku ne stavi mandat na raspolaganje.
Predložio je da u zakonu stoji prijenos, a ne primopredaja vlasti, jer taj predloženi izraz, kaže, označava samo trenutak kada dolazi nova vlast, ne i cijeli postupak.