SABOR RASPRAVLJA O ZAKONU O MEDIJIMA

Hrvatski je sabor današnje zasjedanje započeo raspravom o prijedlogu zakona o medijima.

Riječ je o zakonu kojega je Ustavni sud lani stavio izvan snage, jer ga nije potvrdila potrebna saborska većina, a Vlada ga je u Sabor vratila u hitnom postupku, predlažući pritom neke izmjene.

Državni tajnik u Ministarstvu kulture Jadran Antolović pojasnio je da je riječ o poboljšanjima kakva su, primjerice, nova definicija pojmova javne informacije, novinara i urednika, poticanje medija namijenjenih informiranju osoba s posebnim potrebama, poticanju pluralizma i raznovrsnosti medija i dr.

Najviše pozornosti izazvala je Vladina namjera da promjeni odredbe o nedopuštenoj koncentraciji na tržištu medija, koje su kupovanje novih udjela i dionica u tiskanim medijima branile samo onom nakladniku koji je već ostvario graničnu koncentraciju od 40 posto od ukupnog broja prodanih općeinformativnih dnevnika ili tjednika.

Po Vladinom prijedlogu, onemogućavala bi se već i namjera nedopuštene koncentracije.

Antolović je podsjetio da je i dosadašnji zakon upućivao na Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja, koji propisuje da se propituje spajanje vrijednije od milijardu kuna.

Kad bi to tako ostalo, nijedna nova koncentracija na tržištu hrvatskih medija ne bi bila propitivana, kazao je Antolović. Dodao je da bi, po Vladinu prijedlogu, nakladnik ubuduće morao prijaviti svaku namjeravanu koncentraciju.

Nedopuštenom koncentracijom smatrala bi se sva spajanja i pripajanja nakon kojih bi tržišni udjel jednog nakladnika premašio 40 posto, rekao je.

Uz te izmjene, Vlada predlaže i da se s Upravnog na redovne sudove prenese nadležnost nad postupcima po tužbi novinara. Antolović je pojasnio da Upravni sud nema mogućnost izdati nalog kojim bi osigurao dostupnost informacije.

Upisnik nakladnika bi se, umjesto pri Ministarstvu, vodio u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), što će, po Antoloviću, osigurati potpunu neovisnost medija o izvršnoj vlasti.

Ugovore s autorom nakladnik bi ubuduće morao potpisivati prije naručivanja priloga, a takav prijedlog Vlada obrazlaže borbom protiv rada na crno.

Zakonom se propisuje i transparentnost vlasništva nad medijima, a uz vlasničku strukturu, nakladnici će morati prijaviti i imaju li njihovi dioničari udio i u drugim medijima.

Nakladnici bi, uz podatke o čitanosti, odnosno slušanosti ili gledanosti, morali prijavljivati i prihode od naklade, ali i od oglašavanja.

(Hina) xibob yso

Pročitajte više