Iako je, kaže, zadnjim izmjenama KZ-a učinjen veliki iskorak na području dekriminalizacije klevete, kada je propisano da se mora dokazati namjera da se naškodi nečijem ugledu i časti, a teret dokazivanja pada na tužitelja, praksa je pokazala potrebu dodatnih intervencija u to područje.
Sudska praksa je pokazala da bi bilo potrebno još mijenjati zakonodavstvo u tom području, jer praksa ne slijedi uvijek tempo zakonskih promjena, kazala je Bagić.
Govoreći o predloženim izmjenama, izvijestila je da se predlažu veće kazne za oko 50 posto kaznenih djela. Za teža kaznena djela predviđa se izricanje jedinstvene zatvorske kazne od 20, a ne 15 godina. Kazna dugotrajnog zatvora mogla bi se izreći i 18-godišnjacima, ne više osobama koje napune 21 godinu.
Izricanje blažih kazni ograničilo bi se i za smanjeno ubrojive počinitelje kaznenih djela, dok bi za teža kaznena djela počinitelj mogao biti uvjetno pušten tek kada izdrži dvije trećine zatvorske kazne.
Produljili bi se i zastarni rokovi - za najteža kaznena djela, među koja bi se ubrojili i napadi na policajca (kažnjavali bi se zatvorom od deset do četrdeset godina), zastarni rok bi bio 50 godina.
Prije rasprave o izmjenama KZ-a, zastupnici su u kratkoj raspravi odradili prijedloge za imenovanje članova Državno-odvjetničkog vijeća te imenovanje sudaca porotnika Vrhovnog suda.