Prekinuvši ponovno prebrojavanje glasova u Floridi američki Vrhovni sud riješio je izbore 2000., obilježene problemima s mehaničkim glasačkim strojevima s bušenim glasačkim listićima i brojnim biračima kojima nije omogućeno glasovanje.
Mnogi američki demokrati još uvijek vjeruju da je 2000. godine sudskom odlukom pobjeda ukradena njihovom kandidatu Alu Goreu i darovana republikanskom kandidatu Georgeu W. Bushu.
Ironija izbora 2004. je da bi nove sporove mogao izazvati upravo zakon kojeg je američki Kongres 2002. donio kako bi riješio probleme prethodnih izbora.
Zakon "Pomozimo da Amerika glasuje" dodijelio je oko 4 milijarde dolara kako bi ojačao izborne standarde i pomogao američkim državama da moderniziraju sustav glasovanja. Budući da je zbog administrativnih pogrešaka i drugih problema 2000. godine najmanje 1,5 milijun birača ostalo uskraćeno za pravo glasa, Kongres je naložio da sve savezne države omoguće privremeno glasovanje biračima koji se pojave na biralištima, a nisu na popisu glasača.
Uz to, mnoge savezne države uvele su elektronsko glasovanje koje će obuhvatiti 30 posto američkih birača u nadi da će se izbjeći problemi s mehaničkim strojevima. Problem je sada u tome što se pokazalo da su novi elektronski strojevi podložni manipulaciji, gubljenju glasova ili da ih uopće ne registriraju. Najgore je što ne ostavljaju nikakav trag glasovanja na papiru i ne mogu ponovno prebrojavati glasove nego samo ponavljaju rezultat koji su dali prvi put.
Republikanska i Demokratska stranka registrirale su za ove izbore milijune novih birača otvarajući mogućnost da se najveći broj takvih glasača do sada ne nađe na vrijeme na glasačkim popisima te bude prinuđen privremeno glasovati. Privremeni glasački listići bit će brojani tek nakon izbora nakon što se utvrdi da je osoba koja je glasovala stvarno registrirani birač.
Budu li izbori 2004. u mnogim saveznim državama ponovo tijesni kao što su bili prošli, a ankete to već predviđaju, uvedene novine će opteretiti izborni sustav i voditi osporavanju rezultata pred sudovima.
Tužbe su već započele oko privremenog glasovanja, vezane prije svega uz pitanje gdje birači mogu glasovati na taj način. Demokrati su za liberalniji, a republikanci zagovaraju stroži pristup.
Savezni prizivni sud u državi Ohio presudio je da privremeni glasovi u ovoj državi neće biti brojani ako birači glasuju izvan svojih izbornih jedinica. Isto je presudio i savezni sudac u državi Florida. U Michiganu savezni sudac je presudio da ti glasovi moraju biti prebrojani i ako su birači glasovali u krivoj izbornoj jedinici, ali u okviru njegova grada ili okruga.
Nekoliko žalbi je u tijeku i mogli bi završiti i na Vrhovnom sudu, ali o njima odluka možda neće biti donesena prije izbora.
Izbori 2000. ostavili kod mnogih Amerikanaca tako duboke sumnje u proces glasovanja da su odlučili angažirati se u nadgledanju ovih.
Demokratska stranka kandidata Johna Kerryja pripremila je nekoliko desetina tisuća promatrača, uključujući kompjutorske stručnjake, koji će na izbornim mjestima nadgledati izbore. Jednako tako i Republikanska stranka predsjednika Busha. Tisuće odvjetnika i s jedne i s druge strane u pripravi su za sudske intervencije budu li smatrali da je nešto krenulo krivo.
Republikanci su u državi Ohio i drugim državama u kojima se vodi tijesna utrka, poput Floride i Wisconsina, odlučili smjestiti tisuće svojih plaćenih ljudi na birališta kako bi mogli provjeriti birače za koje sumnjaju da imaju pravo na glasovanje. Demokrati, kojima više ide u korist veći izlazak na birališta, spremaju tisuće svojih pristalica više kako bi obranili pravo legitimnih birača na glasovanje, nego odstranili nelegitimne.