SAD Rusiji blokirao plaćanje dugova, rubalj i dalje jača. Zašto?

Foto: Shutterstock

RUSIJI više nije dopušteno plaćati državne dugove preko američkih i nekih međunarodnih banaka, čime ju se prisilno gura u bankrot. Ministarstvo financija SAD-a je prestalo dozvoljavati iznimke na sankcije Središnjoj banci Rusije, kojima je Rusija do sada plaćala dugove u dolarima po obveznicama i kuponskim isplatama.

Dosadašnja dopuštenja, kojima su se praktički zaobilazile sankcije, omogućavala su Rusiji da izbjegne tehnički bankrot tj. ne vrati svoj dug međunarodnim investitorima. U objavi ministarstva financija SAD-a od 24. svibnja navodi se da od sljedećeg dana prestaje izuzeće od sankcija nekim financijskim institucijama iz Rusije, među kojima su osim Središnje banke Rusije također Sberbank i VTB, koje su mogle koristiti bankarski sustav SAD-a za plaćanje dugova.

Ta "rupa" u sankcijama je ostavljena da bi se omogućilo Rusiji vraćanje dugova stranim investitorima, što je ona i radila. U dva navrata je vraćanje tih dugova bilo upitno, a izvršeno je nakon datuma dospijeća tj. u roku od 30 dana počeka. To je svojedobno izazvalo strahove o bankrotu.

Ovom zabranom, tj. ukidanjem izuzeća SAD praktički Rusiju prisiljava na bankrot, koji bi se mogao dogoditi vrlo brzo. Već 27. svibnja Rusija mora platiti 71 milijun dolara po kuponskoj isplati na izdanu obveznicu, uz dodatnih 30 milijuna eura. Jedna se može platiti i u rubljima. To nisu veliki iznosi, ali sada se postavlja pitanje tehničke izvodivosti tih plaćanja.

>> SAD pokušava prisiliti Rusiju na bankrot. 

Prema izvorima Reutersa i Wall Street Journala, ministarstvo financija Rusije je već transferiralo sredstva na sigurne račune preko kojih će se taj dug platiti, znajući da izuzeće SAD-a kojim se dopuštalo korištenje financijskog sustava SAD-a u svrhu plaćanja dugova uskoro završava. Ali sljedeći mjesec na naplatu dolazi novih 400 milijuna dolara duga.

Ako Rusija propusti platiti bilo koji dug do kraja godine na datum dospijeća, ulazi u period počeka od 30 dana kada još može platiti dug, a ako to ne učini ni u periodu počeka, onda se proglašava bankrot države. Do kraja godine Rusija mora izvršiti još 18 isplata po kuponskim isplatama i obveznicama, ukupne vrijednosti oko 1.7 milijardi dolara.

Povijest ruskog duga od početka rata u Ukrajini

OFZ (Obligatsyi Federal'novo Zaima) su bile prve obveznice nakon početka rata u Ukrajini na koje je došao dug po kuponskim isplatama. Nakon što nije u roku platila taj dug, dio financijskih tržišta je procijenio da je time Rusija objavila prestanak plaćanja svojih dugova, ali je dug ipak plaćen u periodu počeka od 30 dana.

Novac za vraćanje duga je ustvari bio spreman, ali je čekao na međuračunu jer je Središnja banka Rusije zabranila sva plaćanja strancima, po nalogu samog Putina. To je bila jedna od politika kojom se pokušao zaustaviti odljev novca iz Rusije, nakon što su ga strani investitori počeli masovno povlačiti zbog rata u Ukrajini.

Unatoč Putinovom dekretu o tome da se svi dugovi moraju vraćati u nacionalnoj valuti rublju, dug po tim obveznicama je plaćen u dolarima jer te obveznice nisu predviđale mogućnost plaćanja u rubljima (neke imaju tu mogućnost) i plaćanje na taj način bi tehnički bio bankrot Rusije.

Od sredine ožujka do početka travnja je ukupno plaćen 731 milijun dolara duga, a tijekom travnja više od 2 milijarde dolara. Ako Rusija vrati sve dugove koji dospijevaju u svibnju, ukupno vraćeni dug od sredine ožujka će iznositi blizu 3 milijarde dolara.

Ukupno će Rusija od početka rata u Ukrajini do kraja 2022. platiti gotovo 5 milijardi dolara po dugu ako to bude mogla i htjela. Prema informacijama samog ministarstva financija Rusije, država ukupno ima 60 milijardi inozemnog duga, što je 20 posto ukupnog javnog duga.

Kreditne agencije stavile Rusiju u status "smeća", jedna objavila bankrot

Kreditne agencije ipak predviđaju da će Rusija bankrotirati. Fitch i Moody's su oštro smanjili kreditni rejting Rusije. Agencija Fitch je smanjila s BBB+ prije rata na C do sredine ožujka, čime je investicijski rejting Rusije ušao duboko u status "smeća". Moody's je kreditni rejting Rusije spustio s Baa3 prije rata, na Ca, također u status "smeća". 

Agencija za kreditni rejting Standards&Poors je sredinom travnja proglasila tzv. "selektivni bankrot" Rusije zbog toga što je nudila plaćanje duga u rubljima, a ne dolarima. Tvrdila je da je to slučaj "selektivnog bankrota", jer investitori, tj. vlasnici obveznica najvjerojatnije neće moći zamijeniti rublje za dolare.

>> S&P: Rusija je pred bankrotom

To je objavljeno nakon što Rusija 4. travnja nije uspjela vratiti dio duga te je ušla u period počeka od 30 dana. Sve do nekoliko dana prije isteka počeka, Rusija je tvrdila da je tehnički spriječena platiti dug u dolarima zbog sankcija. Ali da bi izbjegla potpuni bankrot, ipak je vratila dug u dolarima.

Sve tri kreditne agencije su prestale objavljivati kreditni rejting ruske države, 27 ruskih banaka i četiri filijale ruskih banaka, po nalogu Europske unije i u sklopu sankcija ostalih država.

Rastu cijene, ekonomija pada

U travnju je ruska medijska agencija Interfax objavila da ministarstvo financija i ministarstvo gospodarskog razvoja prilagođavaju državni proračun padu BDP-a od 10 posto i više u 2022., pozivajući se na predsjednika Proračunske komore Ruske Federacije Alekseja Kudrina.

Međunarodne institucije predviđaju pad BDP-a Rusije 2022. od 10 do 15 posto. Predviđanje Svjetske banke je pad od 11.2 posto. Službena stopa inflacije iznosi 17.8 posto za travanj, u odnosu na isti mjesec 2021. Do kraja godine se procjenjuje da će se popeti i na 25 posto.

Analiza ruskog državnog Instituta Vneshekonombanka, objavljena 22. ožujka, predviđa da će realne plaće 2022. pasti za 12 posto, a inflacija narasti na 19.3 posto do kraja godine.

Na početku napada na Ukrajinu je Središnja banka Rusije podigla referentnu kamatnu stopu s 9.5 posto na 20 posto, da bi se preventivno usporio rast inflacije. Zbog očitog usporavanja gospodarske aktivnosti, ubrzo je spuštena na 17 posto, pa na 14 posto.

U trenutnoj situaciji se balansira između visoke referentne kamatne stope da bi se usporio rast inflacije i snižavanja referentne kamatne stope da se ne uspori gospodarski rast. Točnije, da se smanji gospodarski pad.

Unatoč svemu, rubalj jača. Zašto?

Ono što na prvi pogled začuđuje je to što ispada da je nacionalna valuta rubalj najjača u zadnjih sedam godina. Nakon što je tečaj naglo pao u ožujku na 140 rubalja za jedan euro i 120-130 rubalja za jedan dolar, postupno jača pa je trenutni tečaj 62 rublja za jedan euro i 59 rubalja za jedan dolar.

Istina je da su cijene nafte i plina, o kojima potpuno ovise gospodarstvo Rusije i državni proračun, na jako visokim razinama. To ipak ne može opravdati ovoliko snažan tečaj rublja. Inflacija iznad 17 posto, zamrznuta polovica deviznih rezervi, procjena pada godišnjeg BDP-a više od 10 posto, velik dio financijskog sektora izbačen iz SWIFT-a, smanjen uvoz, pad realnih plaća od 12 posto... Gospodarska situacija nije sjajna, blago rečeno.

24. veljače, na dan početka invazije, Središnja banka Rusije intervenira prvi put u nekoliko godina u sklopu niza mjera za stabilizaciju ruskog financijskog sustava. Tog dana i nekoliko dana nakon, do 28. veljače kada su uvedene sankcije, potrošene su oko 1.2 milijarde inozemnih rezervi dolara za stabilizaciju rublja. No to ne može biti razlog sadašnjeg jačanja tečaja.

>> Ruski rubalj je najjači u posljednje dvije godine. Kako?

Uvedeno je nekoliko politika kojima se to postiglo. Određeno je da kompanije koje izvoze moraju 80% svojih prihoda od izvoza pretvoriti u rublje, tj. zamijeniti dolare i eure za rublje. Time se povećavala ponuda deviza na Moskovskoj burzi i potražnja za domaćom valutom, što osnažuje rubalj.

Uvoz iz EU i SAD-a, koji se plaćao u dolarima i eurima, oštro je pao. To je smanjilo potražnju za devizama, čime je dodatno ojačan tečaj rublja.

Strancima je zabranjeno "iznositi" eure i dolare iz Rusije, čime se zadržavaju u Rusiji i održavaju ponudu tih valuta. Čak je i Rusima zabranjeno slati novac izvan Rusije, u početku sasvim, a kasnije je bilo dopušteno uz stroga ograničenja. Time se sprječavao odljev dolara i eura iz zemlje jer bi u suprotnome došlo do manjka dolara i eura u zemlji i time bi se automatski rušio tečaj rublja.

Na Moskovskoj burzi je jako otežana prodaja rublja, strancima je sasvim zabranjeno trgovati na njoj, neki načini trgovanja su zabranjeni, a ne može se trgovati ni svim dionicama.

Središnja banka Rusije je počela još u travnju kupovati zlato u fiksnoj cijeni od 5000 rubalja za gram, čime se nacionalna valuta vezala za zlato. Kako se zlatom u svijetu trguje u dolarima, time je efektivno tečaj rublja fiksiran prema dolaru, barem u kratkom roku i dok je cijena zlata stabilna.

Rusija brani tečaj rublja, ali i aktivno manipulira njime. Ustvari je nemoguće odrediti koji je stvarni tečaj jer se njima praktički trguje samo u Moskvi, a većina stranih kompanija i investitora ga ne želi. Iako je tečaj rublja na relativno visokih 58 rubalja za jedan dolar, prije okupacije Krima je bio na 30 rubalja za dolar, dvostruko jači.

Cijela situacija oko ruskog duga, sankcija, tečaja rublja, SWIFT-a i općenito ekonomskog rata između Rusije i Zapada je zanimljiva i dinamična. za sada se Rusija relativno dobro prilagođava, manipulacijama i neortodoksnim politikama.

Pročitajte više

 

Pročitajte više