Sjedinjene Američke Države uvele su danas sankcije predsjednici Međunarodnog kaznenog suda (ICC), japanskoj sutkinji Tomoko Akane. Taj potez novi je korak u kampanji Trumpove administracije protiv suda sa sjedištem u Haagu, koji SAD ne priznaje. Međunarodni kazneni sud osnovan je 2002. za procesuiranje ratnih zločina, genocida i zločina protiv čovječnosti, a objava o sankcijama stigla je sa službenih stranica američkog Ministarstva financija.
Sukob s Haagom
Američka administracija već je prošle godine uvela ciljane sankcije za nekoliko dužnosnika ICC-a, među kojima su bili tužitelji i suci. Povod su bili uhidbeni nalozi koje je Sud izdao za izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra obrane Yoava Gallanta, ali i ranija istraga o postupanju američkih vojnika u Afganistanu.
Sankcije podrazumijevaju zamrzavanje cjelokupne imovine koju sankcionirane osobe imaju u SAD-u i njihovo isključenje iz američkog financijskog sustava, na koji se oslanja većina međunarodnih banaka.
Jačanje pritiska na Sud
Zbog uvedenih sankcija, trojica sudaca ICC-a u lipnju su tužila Donalda Trumpa i njegovu administraciju, a u tužbi navode da su te mjere nezakonite. Ministarstvo financija je istovremeno s novim sankcijama izdalo opću dozvolu koja omogućuje dovršetak transakcija povezanih sa sutkinjom Akane do 17. rujna.
Američki državni tajnik Marco Rubio prošlog je mjeseca najavio da će administracija intenzivirati aktivnosti usmjerene protiv ICC-a. Plan uključuje i diplomatsku kampanju s ciljem da se druge države uvjeri da napuste Sud.
Rubio je objasnio da Sud vidi kao prijetnju američkom osoblju koje provodi Trumpovu imigracijsku politiku, sudjeluje u akcijama protiv krijumčara droge ili pripada drugim segmentima američkih snaga.
Trumpovi motivi
Sam Trump izjavio je da kampanjom želi zaštititi Netanyahua i druge od kaznenog progona, a ne sebe. Istovremeno, agencija Reuters navodi kako su sankcije uvedene i zato da bi se spriječilo moguće buduće procesuiranje samog Trumpa ili njegovih suradnika zbog američkih vojnih operacija u svijetu.
Sjedinjene Države nikada nisu ratificirale statut Suda. ICC u pravilu pokreće postupke samo kada država članica nije u stanju ili ne želi sama procesuirati teške zločine. Međutim, statut Suda omogućuje mu procesuiranje teških zločina koji su počinjeni na teritoriju države članice, neovisno o tome jesu li počinitelji državljani zemlje koja nije potpisnica statuta.