Prema projektu slovenskog društva Consortium Artisticum uz fontanu, šetnice i klupe park je trebao biti i simbolom prijateljstva dvije zemlje, no ova se zamisao pretvorila u problem koji će se teško riješiti.
Neposredno nakon što su se građevinski strojevi i radnici pojavili na gradilištu, za njima su stigli i predstavnici Vakufske direkcije tvrdeći kako je gradski park zapravo njihovo vlasništvo jer je na toj lokaciji desetljećima stajala džamija koja je srušena neposredno nakon Drugog svjetskog rata.
"Protivimo se uređenju ovog parka. Zbog toga smo pokrenuli postupak protiv općine Centar koja je strancima izdala dozvole", kazao je novinarima direktor Vakufske direkcije Nezim Halilović, poznatiji kao imam sarajevske džamije "Kralj Fahd" koja je poznata kao okupljalište radikalnih islamskih vjernika.
Prema tumačenju Vakufske direkcije, zemljište na kojemu je bila džamija Kalin hadži Alija - izgrađena vjerojatno početkom 15. stoljeća - ostaje vlasništvo Islamske zajednice bez obzira što džamije nema već šezdeset godina i što je na njemu izgrađen niz stambenih zgrada.
U direkciji drže da se ništa ne smije graditi na ovom prostoru sve dok njegovu sudbinu ne definira zakon o restituciji.
Načelnik općine Centar Ljubiša Marković tvrdi međutim da se na nacionalizirano zemljište ne može polagati vlasničko pravo i pri tom ističe da su odgovarajuće suglasnosti za gradnju izdane i od Zavoda za zaštitu kulturno-povijesnog naslijeđa Sarajevske županije.
Zamjenik ravnatelja ovog Zavoda Munib Buljina potvrdio je kako u gradnji parka nema ničega spornoga jer je projektom predviđena konzervacija eventualno pronađenih ostataka džamije.
Najzanimljivije tumačenja razloga za protivljenje gradnji Prešernova parka u Sarajevu iznio je stanoviti Emin Švrakić, aktivni pripadnik bošnjačke organizacije ratnih veterana "Zelene beretke" i uz to zamjenik predsjedatelja Gradskog vijeća Sarajeva.
"Nećemo dopustiti da se ovdje podigne spomen-obilježje jednom anonimusu koji nije kročio nogom u Sarajevo a kamoli učinio nešto za ovaj grad", kazao je Švrakić kako ga citiraju "Nezavisne novine".
Taj gradski dužnosnik je uz to dodao da gradnju parka posvećenog jednom pjesniku smatra "urbicidom na našu vjeru, kulturu i kompletan narod".
Dio sarajevskih medija koji očevidno podupiru protivljenje gradnji Prešernova parka sugerira da zapravo nema nikakvog razloga dopustiti Slovencima da grade takvo što u Sarajevu dok se istodobno godinama i desetljećima čeka na dopuštenje za gradnju džamije u Ljubljani.