ČELNICI zemalja članica Europske unije započeli su popodne dvodnevni summit, na kojem će, iako nije tako planirano, dominirati pitanje Brexita nakon što je premijerka Theresa May odgodila glasovanje u britanskom parlamentu o dogovorenom sporazumu o izlasku iz EU-a.
Na dnevnom redu summita, na kojem sudjeluje i hrvatski premijer Andrej Plenković, niz je tema, od migracija, reforme eurozone, borbe protiv dezinformacija do višegodišnjeg europskog proračuna.
"Želimo čuti stajalište premijerke Therese May. Očito je da će ona doći s pozivom da joj se daju dodatna jamstva. Mislimo da je sporazum o povlačenju zaista kvalitetan i sada treba učiniti puno političkog napora da se on i dovede do kraja. Ako se to ne dogodi uvijek postoji šansa da Ujedinjeno Kraljevstvo zatraži produljenje roka, tako da ne dođe do 'tvrdog Brexita' odmah nakon ponoći 29. ožujka sljedeće godine. U svakom slučaju, zbog nepotrebnog referenduma, difamacijske i u mnogim aspektima lažne kampanje sada cijela Europa, a naročito UK ima problem", rekao je hrvatski premijer Plenković.
Raspravljat će se o prijedlogu Višegodišnjeg financijskog okvira
Plenković je po dolasku na summit, govoreći o temi višegodišnjeg financijskog okvira, istaknuo da je za Hrvatsku važno da se zadrže tradicionalne politike, kohezijska i zajednička poljoprivredna politika.
"Treba naći dobar balans kako bismo kroz višegodišnja financijska okvira, ovaj sadašnji i idući za razdoblje od 2021. do 2027. uspjeli dignuti one dijelove Hrvatske koji su manje razvijeni na razinu prosjeka Europske unije", rekao je Plenković.
Čelnici će prvi put raspravljati o prijedlogu Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021-2027 koji je Komisija predstavila početkom svibnja. Riječ je o sedmogodišnjem europskom proračunu, dokumentu koji će u velikoj mjeri biti pokazatelj kako će izgledati Europska unija u predstojećem razdoblju. Rasprava na ovom summitu bit će prva u nizu koja će se održati dok se ne postigne kompromis, do kojega nikad ne dolazi lako.
Komisija predložila veći proračun za 27 zemalja članica
Europska komisija je predložila veći proračun za 27 zemalja članica, nego što je sadašnji sedmogodišnji proračun, koji uključuje 28 članica, s Velikom Britanijom, koja je veliki neto-uplatitelj s oko 12 do 14 milijardi eura godišnje. Osim rupe u proračunu koja ostaje zbog odlaska Velike Britanije, pojavile su se nove potrebe koje treba s puno više sredstava financirati iz europskog proračuna poput migracija, zajedničke obrane, zaštite vanjske granice.
Komisija je stoga s jedne strane predložila povećanje doprinosa država članica u europski proračun, a s druge smanjenje sredstava za pojedine politike poput kohezije i zajedničke poljoprivredne politike.
I dok se bogatije članice protive povećanju nacionalnih doprinosa u europski proračun, a podržavaju smanjenje kohezijskih sredstava, siromašnije članice imaju suprotan stav - nemaju ništa protiv podizanja nacionalnog doprinosa, ali se protive smanjenju sredstava za koheziju. Stoga se u sljedećih godinu, dvije može očekivati žestoka bitka oko toga dokumenta.