Dok se ključni sporazumi o kontroli naoružanja raspadaju, Kina u tajnosti provodi golemo širenje svoje infrastrukture za nuklearno oružje, otkriva istraga koja se temelji na satelitskim snimkama i desecima vladinih dokumenata. Dramatične promjene u postrojenjima u pokrajini Sečuan potvrđuju nedavne tvrdnje američke administracije da Peking provodi najznačajniju modernizaciju svog nuklearnog arsenala u posljednjih nekoliko desetljeća, piše CNN.
Kada su 2022. godine trojica seljana iz kineske pokrajine Sečuan pismom upitala lokalne vlasti zašto im država oduzima zemlju i iseljava ih iz domova, dobili su samo kratak odgovor: radi se o "državnoj tajni".
Istraga je otkrila da se ta tajna odnosi na kineske planove za masovno širenje nuklearnih ambicija. Više od tri godine nakon iseljenja, satelitske snimke pokazuju da je njihovo selo sravnjeno sa zemljom, a na njegovom mjestu izgrađeni su novi objekti za podršku nekim od najvažnijih kineskih postrojenja za proizvodnju nuklearnog oružja.
Ova saznanja dolaze uoči povijesnog posjeta američkog predsjednika Donalda Trumpa Pekingu sljedećeg mjeseca, gdje se očekuje da će pokušati pokrenuti dijalog o sporazumu koji bi obuzdao nuklearne ambicije kineskog vođe Xi Jinpinga.
Nakon što je ranije ove godine istekao posljednji sporazum o smanjenju naoružanja između Rusije i SAD-a, poznat kao Novi START, Trump želi postići novi, poboljšani sporazum s Moskvom koji bi uključivao i Kinu. Međutim, promjene u Sečuanu sugeriraju da razvoj nuklearnog oružja kineske Narodnooslobodilačke vojske (NOV) ne pokazuje znakove usporavanja.
Jedan od najupečatljivijih novih objekata u regiji je golema kupola, neobičnog oblika nalik na Tic Tac bombon, koja je niknula na obalama rijeke Tongjiang u manje od pet godina. Čini se da se još uvijek oprema, što upućuje na to da možda nije u funkciji.
Armirana kupola, površine oko 3300 četvornih metara - što odgovara veličini 13 teniskih terena - zatvorena je betonskom i čeličnom konstrukcijom s monitorima za radijaciju i protueksplozijskim vratima. Njezina mreža cijevi izlazi iz postrojenja u zgradu s visokim ventilacijskim dimnjakom. Prema mišljenju više stručnjaka, ove i druge značajke, uključujući opsežnu opremu za obradu zraka, osmišljene su za zadržavanje visoko radioaktivnih materijala poput urana i plutonija unutar objekta.
Postrojenje, izgrađeno unutar baze za nuklearno oružje dugo poznate CIA-i i označene kao Lokacija 906, okruženo je s tri sloja sigurnosne ograde, a obližnji tunel nestaje u planinskom obronku. "Ova zgrada je praktički Rorschachov test najgorih strahova o tome što Kina namjerava", rekao je Jeffrey Lewis, istaknuti stručnjak za globalnu sigurnost na koledžu Middlebury i jedan od trojice stručnjaka koji su pregledali nalaze istrage.
"Svjedočimo rekonfiguraciji cijelog kompleksa. Ovo postrojenje je središnji dio tih promjena. Čini se da će konačni proizvodni kapacitet biti znatno veći", dodao je Lewis, govoreći o mreži nuklearnih postrojenja u okrugu Zitong i okolici.
Novoizgrađene ceste povezuju Lokaciju 906 s najmanje tri druge baze za nuklearno oružje smještene u uskim dolinama okruga Zitong. Jedno od tih postrojenja je Lokacija 931, koja se proširila na selo Baitu, zbog čega su njegovi stanovnici iseljeni.
Obližnje selo Dashan također je srušeno kako bi se oslobodio prostor za širenje baze. Točka za pretovar tereta s ceste na željeznicu, koja povezuje ovu mrežu sa zapadom zemlje, također je dramatično preuređena od 2021. godine, što je još jedan jasan znak sveobuhvatne obnove postrojenja u Zitongu.
U veljači je podtajnik za kontrolu naoružanja Thomas DiNanno optužio Kinu za kršenje zabrane eksplozivnog nuklearnog testiranja, što je Peking oštro demantirao. Američki obavještajni dužnosnici također su procijenili da je Peking testirao novu generaciju nuklearnih bojnih glava.
Glasnogovornik kineskog ministarstva obrane Jiang Bin rekao je da takve primjedbe "iskrivljuju činjenice i kleveću Kinu". "Svi znaju da Kina slijedi nuklearnu strategiju samoobrane i politiku neuporabe nuklearnog oružja prva", rekao je Jiang. "Kina se obvezuje da neće koristiti niti prijetiti uporabom nuklearnog oružja protiv država koje ga nemaju i zona bez nuklearnog oružja."
Sveobuhvatna i kontinuirana preobrazba oko okruga Zitong započela je 2021., samo nekoliko mjeseci nakon što je Xi javno naredio vojnom vrhu da "ubrza izgradnju strateškog odvraćanja visoke razine". Pekingov stav o nuklearnom oružju postao je odlučniji, a prema Pentagonu, Kina je razvila i sustave ranog upozoravanja.
U slučaju invazije na Tajvan, ojačani kineski arsenal vjerojatno bi služio kao sredstvo odvraćanja zapadnih snaga. "Kinesko vodstvo vjeruje da izgradnja i demonstracija strateških sposobnosti, uključujući nuklearno oružje, može psihološki utjecati na zapadne zemlje i prisiliti ih da prihvate stvarnost Kine u usponu", rekao je Tong Zhao iz zaklade Carnegie za međunarodni mir.
Postoji bojazan da bi naizgled neograničen rast kineskog arsenala mogao pokrenuti novu utrku u naoružanju, složeniju od Hladnog rata jer bi Peking djelovao kao treća velika nuklearna sila. U takvom scenariju, veličina zaliha bojnih glava mogla bi postati nevažna. "Jednom kada prijeđete određeni broj bojnih glava, razlika postaje akademsko pitanje", ustvrdio je Eveleth. "Više se radi o sposobnostima i onome što s njima namjeravate učiniti, nego o samom broju."
Također postoji zabrinutost da bi SAD mogao precijeniti kineske sposobnosti, što bi pogoršalo širenje nuklearnog oružja. "U SAD-u će biti onih koji će tvrditi da moramo radikalno proširiti vlastite kapacitete kako bismo parirali Kini", rekao je Lewis. "Ali nećemo parirati onome što oni rade, već onome što mislimo da rade. Parirat ćemo vlastitoj noćnoj mori. A to je potencijalno vrlo opasno."
U međuvremenu, Trump bi se u Pekingu mogao naći u teškoj poziciji. Kineska infrastruktura i Xijeva sve čvršća kontrola nad vojskom daju Pekingu prednost u slučaju utrke u naoružanju i malo razloga za popuštanje. Stručnjaci kažu da je rat SAD-a i Izraela protiv Irana možda učvrstio odlučnost Kine da proširi svoj nuklearni program. "Da ste na mjestu Kineza, ne biste gledali što se događa i zaključili da ima smisla razoružati se", rekao je Lewis.
"Jedna od posljedica onoga što Trumpova administracija radi u Iranu neće biti zastrašivanje Kineza, već će ih potaknuti da izgrade još više nuklearnog oružja." Xi bi, u slučaju američkih ustupaka po ključnim pitanjima poput Tajvana, mogao "dati simboličnu obvezu pokretanja širokog strateškog dijaloga", rekao je Zhao.
"Čak i u tom optimističnom scenariju, Peking vjerojatno neće težiti ozbiljnim pregovorima o kontroli naoružanja. Ali njegova spremnost na dijalog mogla bi biti dovoljna da zadovolji Trumpa."