HRVATSKA, Albanija i Makedonija, koje su dijelom NATO-vog Akcijskog plana za učlanjenje, prema riječima glavnog tajnika NATO-a Jaapa de Hoopa Scheffera, možda i neće tako brzo dobiti dugoočekivanu pozivnicu u Savez, a koju Hrvatska očekuje u proljeće iduće godine. Kako je tijekom jednodnevnog posjeta Bukureštu u ponedjeljak, naime, izjavio Scheffer, nema jamstava da će NATO pozvati nove države na pridruženje.
Scheffer je na novinskoj konferenciji održanoj u Bukureštu nakon sastanka s rumunjskim predsjednikom Traianom Basescuom, kako prenosi europski Times, jasno dao do znanja kako odluka o tome komu će pozivnice biti poslane, i hoće li uopće biti poslane, još uvijek nije donesena.
Naglasio je pri tome kako zemlje kandidatkinje, uključujući Hrvatsku, moraju poraditi na reformi svojih obrambenih sustava kako bi dostigle visoke standarde koje NATO u tom segmentu postavlja. Također se, naglasio je, moraju dokazati i na drugim područjima. Kako će se raspuštanje i posljednje skupine od tisuću hrvatskih vojnih novaka, koje je ministar obrane Berislav Rončević nedavno odlučio lišiti obveze služenja vojnog roka, iako je to bilo predviđeno tek za poslije 1. siječnja iduće godine, uklopiti u NATO-ve stroge standarde, vrijeme će pokazati.
Sabor je, podsjećamo, 5. listopada izglasao suspenziju Odredbe o pozivanju ročnika na obvezni vojni rok, te će se od 1. siječnja sljedeće godine u vojsku ići jedino dobrovoljno.
Odluka o nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka dio je izmijenjenog Zakona o obrani, kojim se ipak ostavlja mogućnost da se u slučaju ugroze Republike Hrvatske, ova odredba stavi van zakona, te se nastavi pozivati novake na služenje vojnog roka.
Scheffer se u Rumunjskoj osvrnuo i na mogući NATO-vu člansku pozivnicu Ukrajini, kazavši kako su se pregovori s tom zemljom u posljednjih nekoliko mjeseci intenzivirali, no da je na Ukrajincima da odluče žele li tjesnije veze sa Savezom.
Razlog Schefferova posjeta Rumunjskoj je travanjski NATO-ov summit koji će se održati u Bukureštu, a na kojemu će se raspravljati o proširenju NATO-a, kao i o raketnom štitu kojega Sjedinjene Države namjeravaju postaviti u Europi. Scheffer je, naime, s rumunjskim predsjednikom, kao i s premijerom Calinom Popescuom Tariceanuom i ministrom vanjskih poslova Adrianom Cioroianuom, raspravljao o strahu Rumunjske da ostane izostavljena iz planiranog raketnog štita.
SAD, naime, želi razmjestiti deset projektila na teritoriju Poljske i radarski sustav na području Češke kako bi napravili obrambeni štit za obranu od eventualnih napada "odmetnutih država", uključujući Iran i Sjevernu Koreju. Osim Rumunjske, i Bugarska, Grčka i Turska, također članice NATO-a, ostat će, kako se čini, izvan raketnog štita.
Scheffer, međutim, kaže kako se planiraju dodati i neke nadopune u projekt, te da sve zemlje članice NATO-a uživaju isti stupanj protekcije, jer Savez, kako objašnjava, ne klasificira svoje članice po važnosti u "A ili B kategoriju".
R.I.