Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Željko Mihelić gostovao je u Novom danu kod Tihomira Ladišića na N1 televiziji. Govorio je o suši, klimatskim promjenama i (ne)konkurentnosti hrvatske poljoprivrede.
Mihelić je u ponedjeljak u otvorenom pismu poljoprivrednicima, javnosti i Vladi pozvao na nužnost osnivanja snažnog domaćeg fonda za restrukturiranje, prilagodbu klimatskim promjenama i povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede.
"Nije više stvar jedne suše ili jedne godine. To je postao svakogodišnji problem i umjesto da se riješi dugoročno, mi svake godine gasimo vatru. Država izdvoji nešto novaca, ali to je vrlo kratkoročno", rekao je Mihelić tijekom gostovanja na N1 televiziji.
"Ne budemo li se promijenili, nestajat ćemo"
"Pravo pitanje je što će biti s hrvatskom poljoprivredom za 20, 30, 50 godina? Ne promijenimo li pristup, bojim se da ćemo polako atrofirati i još više smanjiti proizvodnju", naveo je. Tvrdi da ga je na razmišljanje natjerala rečenica kanadskog premijera Marka Carneyja.
"Pročitao sam da 'tradicija (nostalgija kod Carneyja) nije strategija' i to mi je ostalo u glavi. To je jedan od naših velikih problema. Mi kao poljoprivrednici želimo da sve ostane isto, a sve se mijenja. Mijenja se klima, poljoprivreda, način života, tehnologija. Ne budemo li se promijenili, nestajat ćemo", predviđa Mihelić.
Naglasio je kako su pred poljoprivrednicima izazovne godine te da će se, ne bi li industrija opstala, morati u potpunosti mijenjati dosadašnji modeli.
"Sve manje je naših proizvoda na policama trgovačkih lanaca"
"I naši roditelji, djedovi i bake su se morali mijenjati. Mi smo sada u situaciji u kojoj moramo priznati da je jedan model poljoprivrede iza nas; tradicionalni način naših očeva je završio. Poljoprivreda je poduzetništvo u kojem će samo najsposobniji preživjeti. To nije pitanje velikih i malih. Pitanje je možemo li proizvoditi hranu na konkurentan način ili ne", poručio je.
Ukazao je na zabrinjavajuć podatak o nedostatku konkurentnosti hrvatske poljoprivrede u europskom kontekstu.
"Hrvatska poljoprivreda je, nakon 13 godina u EU, na nivou 30 posto europskog prosjeka. Potrošili smo ozbiljne novce, a nismo podigli konkurentnost. Sve manje je naših proizvoda na policama trgovačkih lanaca, ne zato što su vlasnici tih lanaca loši ljudi ili ne vole Hrvatsku, oni rade svoj posao. Kupuju gdje je jeftino i prodaju najskuplje što mogu", napomenuo je.
"To što ovisimo o uvozu nije problem"
"Mi nismo uspjeli napraviti konkurentnu poljoprivredu, tu je izvor svih naših problema", nastavio je. Iznio je i konkretne brojke.
"Problem je dubok i slojevit. Hrvatski poljoprivrednik po jednom hektaru napravi 2300 eura dobiti. Nizozemski napravi 33.000 eura. Mi se ne možemo usporediti s Nizozemskom, ali zapanjujuća je činjenica da naši susjedi Slovenci imaju 3300 eura po hektaru", kazao je.
Smatra kako uvoz određene količine hrane ne predstavlja nužno problem. "To što ovisimo o uvozu nije problem. Europa je zajedničko tržište, moramo uvoziti dio hrane koje ne možemo proizvoditi. Tu vam je priča o lisici i čaplji. Hrane u Europi će biti, ali hoće li ona biti u svakom trenutku dostupna hrvatskim građanima?", ustvrdio je.
"Duboko sam uvjeren da je 2035. dan D za hrvatsku poljoprivredu. Tada će moja generacija otići u mirovinu. Tada će nestati najveći dio stočarske, povrtlarske i voćarske proizvodnje. Doći će do kraha sustava jer mladi ljudi ne vide perspektivu u poljoprivredi, ima puno poslova u kojima se više i lakše zarađuje", istaknuo je.
"Treba nam novac da promijenimo poljoprivredu"
Naglasio je kako su hrvatski poljoprivrednici debelo zaostajali za svojim europskim kolegama u trenutku ulaska u EU, a da taj zaostatak još uvijek nisu nadoknadili.
"Hrvatska je 2013. ušla u EU potpuno nespremna za tržišnu utakmicu. Mi dobivamo potpore kakve dobivaju Talijani, Nizozemci, ali da bismo mi dostigli njihov standard, nedostaje nam kapitala za investicije. Bez ulaganja ih nikada nećemo dostići", upozorio je.
"Hrvatska bez snažnog fonda za razvoj nikada neće dostići produktivnost Engleske, Njemačke ili Nizozemske. Treba nam novac da promijenimo poljoprivredu, ne da bismo ublažili posljedice suše ili da bismo bolje živjeli. Treba nam da investiramo ne bismo li dobili bolju poljoprivredu 2050. godine", dodao je.
Komentirao je i slučaj ilegalnog odlagališta opasnog otpada u Lici. "Iskreno, mislim da je količina otpada u Lici trostruko veća. Siromašno smo društvo, lakomi smo, to nije stvar naroda nego korumpiranih ljudi", uvjeren je.
Poručio je kako su nam potrebne radikalne i sustavne promjene. "Suša je ozbiljan problem. Moramo se početi mijenjati, tehnologiju, pristup. Jedno od rješenja je navodnjavanje, ali kakav je smisao navodnjavati soju ili kukuruz? Navodnjavati možete papriku, voćnjake", naveo je.
"Visoke su cijene za ono što uvozimo"
Ipak, tvrdi kako kupovina domaće hrane može pomoći, te da ona ipak nije toliko skupa kao što se na određenim mjestima može čuti.
"Moramo biti pošteni i priznati da je cijena hrane u Hrvatskoj ipak niska: svinjsko, juneće meso, piletina. Visoke su cijene za ono što uvozimo, voće i povrće. Domaća proizvodnja je ipak sidro da se takve cijene ne dignu", ustvrdio je.
"Najveća je pomoć ako kupujete proizvode hrvatskih poljoprivrednika, na taj način nas održavate na životu, dajete nam mogućnost da se razvijamo i investiramo. Iz iskustva znam da su penzioneri najredovitiji kupci domaćih proizvoda", rekao je.
"Kada u jednoj državi kilogram svinjskog buta ili vrata košta 2,20 eura, a Red Bull 3 eura, ne možemo baš reći da je hrana skupa. S kilogramom svinjskog vrata možete nahraniti četiri člana obitelji, a Red Bull - bolje da ga nema. Moja poruka je: kupujte domaće", zaključio je Mihelić.