Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber gostovala je u središnjem Dnevniku HTV-a. Osvrnula se na podatak da više od 60% poduzetnika osjeća neku vrstu nesigurnosti, velikih izazova.
"Ne iznenađuje de facto takav visoki postotak nesigurnosti među poduzetnicima s obzirom na to da se već pet godina kontinuirano borimo s nekakvim krizama - COVID kriza, rat u Ukrajini, energetska kriza pa inflacija", navela je.
"Stalno su nekakve neuobičajene, odnosno ekstremne okolnosti s kojima se i naši poduzetnici, ali i poduzetnici na europskoj i globalnoj razini bore. Zasad se to ne vidi na makroekonomskim pokazateljima", dodala je.
Naglasila je kako mi doista imamo značajno viši rast od prosjeka Europske unije, no da međutim dolazi do usporavanja gospodarstva u Europskoj uniji.
"Osjećaj opreza sigurno je opravdan. Poduzetnici i gospodarstvo vole izvjesnost, vole sigurnost, vole jasna pravila, vole duge vremenske horizonte u kojima oni mogu stabilno i sustavno planirati svoje poslovne procese", kazala je.
Govorila je o nedostatku radne snage i izmjenama zakona o strancima.
"Hrvatska udruga poslodavaca zajedno s Ministarstvom unutarnjih poslova i s Ministarstvom rada kontinuirano radi upravo na razvoju zakona o strancima. U tijeku su izmjene i dopune zakona o strancima koji donosi relaksaciju u dijelu produljivanja radnih dozvola. Nama je iznimno važno da između dva posla strani radnik ima određeni period gdje može naći novog poslodavca", ustvrdila je.
Smatra da strani radnici trebaju naučiti hrvatski jezik. "Nama je interes integracija stranih radnika u hrvatsko društvo. Želimo što manje fluktuacije, a što više dugotrajnijeg zaposlenja jer to je bolje. Bolje su onda i kompetencije i vještine te strani radnici kod istog poslodavca mogu i napredovati. Definitivno ima smisla produljivanje radnih dozvola", istaknula je.
Govoreći o rastu plaća u privatnom sektoru rekla je kako privatni sektor kontinuirano diže plaće i to kao rezultat borbe za svakog radnika na tržištu rada.
"Mi imamo ozbiljan nedostatak radne snage i to već traje godinama, dijelom i zbog iseljavanja, ali isto tako i zbog negativnih demografskih trendova. U tom smislu, realni sektor diže plaće u okviru svojih mogućnosti, a to je u okviru povećanja produktivnosti i profitabilnosti samog segmenta", napomenula je.
Tvrdi kako je snažan rast od 48% na razini mase plaća u proračunu bilo nešto što je sigurno imalo iznimno negativan utjecaj na privatni sektor.
"Mi nemamo kapaciteta niti mogućnosti u tako ogromnim iznosima povećavati plaće. Sada vidimo prelijevanje iz realnog u javni sektor pri čemu je trenutačno situacija povijesno velike razlike između prosječne plaće u javnom i državnom sektoru te privatnom sektoru od preko 30%", naglasila je.
Kazala je da kad se još nadoda činjenica da u Hrvatskoj 23% ljudi radi za javni i državni sektor te 9% ljudi od ukupno zaposlenih radi u kompanijama u državnom vlasništvu, dolazi se do postotka od skoro trećine ukupno zaposlenih. "Svaki treći Hrvat radi za državu, što je dugoročno opet neodrživo", navela je.
Rast plaća je utjecao i na rast inflacije. Na pitanje o državnim intervencijama u cijene, odgovorila je kako inflacija već pokazuje znakove slabljenja.
"Ograničenje cijena doprinosi nesigurnosti i nestabilnosti. Također, ograničenje cijena, osobito u prerađivačkom i poljoprivrednom sektoru, direktno ima negativan utjecaj na naše OPG-ove, na kompanije koje proizvode upravo poljoprivredne proizvode o kojima možemo se složiti da je pitanje doista nacionalne sigurnosti", dodala je.
"Bitno je zaštititi domaću poljoprivredu, ali opet s druge strane naši poljoprivrednici nisu dovoljno konkurentni da bi mogli proizvesti proizvod i staviti ga na policu po tako ograničenoj cijeni. Onda se suočavamo opet s povećanjem uvoza. Vidimo opet trendove dramatičnog povećanja uvoza što prijeti osobito u mljekarskoj industriji te ima doista snažne negativne posljedice", zaključila je.