Odluka Europske komisije da pošalje povjerenicu za Mediteran Dubravku Šuicu na inauguralni sastanak Mirovnog odbora Donalda Trumpa u Washingtonu izazvala je oštre reakcije nekoliko država članica. Francuska predvodi kritike zbog, kako tvrde, nedostatka mandata za takav potez, koji bi se mogao protumačiti kao potpora Europske unije toj kontroverznoj inicijativi, piše Euronews.
Na sastanku veleposlanika država članica EU u srijedu iznesene su ozbiljne primjedbe na račun puta povjerenice Šuice. Prema izjavama nekoliko diplomata koji su željeli ostati anonimni, kritičari su istaknuli da odlazak nije unaprijed najavljen te da Komisija za njega nema potreban mandat.
Postoji bojazan da bi se njezina prisutnost mogla protumačiti kao davanje legitimiteta inicijativi koju mnogi smatraju spornom. "Države članice digle su se na noge", opisao je atmosferu na sastanku jedan od diplomata.
Francuska je, prema riječima diplomata, bila najglasnija u tvrdnji da prisutnost povjerenice Šuice predstavlja kršenje ugovora EU, budući da vanjsku politiku Unije jednoglasno utvrđuju države članice, a ne Komisija. Snažne prigovore iznijele su i Belgija, Španjolska, Irska, Slovenija i Portugal, dok je Njemačka također iskazala rezerve, ali u umjerenijem tonu.
Kritičari napominju da Šuica, kao povjerenica za Mediteran, ima status političke predstavnice, zbog čega njezin dolazak u Washington ima posebnu težinu. Kao dodatni argument navedena je i činjenica da Europska unija kao organizacija nije članica Mirovnog odbora.
Putovanje povjerenice Šuice događa se usprkos velikoj zabrinutosti koju izaziva sam Mirovni odbor. Odbor je u siječnju utemeljio američki predsjednik Donald Trump, prvotno sa zadaćom vođenja poslijeratne obnove Gaze. Međutim, njegov je mandat u međuvremenu znatno proširen te je zamišljen kao svojevrsna paralelna struktura Ujedinjenim narodima, s Trumpom kao doživotnim predsjednikom.
Iz Europske komisije su pak poručili kako je cilj ostati "blisko uključen u sve aspekte mirovnog procesa i obnove u Gazi" te su naglasili da se Komisija neće pridružiti odboru.
Bruxelles ne želi biti marginaliziran u procesu, posebno s obzirom na to da je EU najveći donator humanitarne pomoći Palestincima, s ukupnim doprinosom od 1,65 milijardi eura od početka rata između Izraela i Hamasa 7. listopada 2023. Ipak, reakcije na potez Komisije otkrile su duboke podjele unutar Unije.
Mađarska i Bugarska jedine su članice koje su izrazile namjeru postati stalnim članicama odbora, dok je sedam drugih država najavilo sudjelovanje u statusu promatrača. Na sastanku u četvrtak sudjeluju mađarski premijer Viktor Orbán i rumunjski predsjednik Nicușor Dan, kao i visoki diplomati iz Bugarske, Cipra, Češke, Italije, Grčke, Poljske i Slovačke.
Europska komisija je ranije u više navrata izražavala zabrinutost zbog "opsega, upravljanja i usklađenosti odbora s Poveljom UN-a", čije su potpisnice sve države članice, te je od SAD-a tražila izmjene u njegovu ustroju, no bez uspjeha.
Rasprava o ovoj temi nastavit će se sljedećeg tjedna na sastanku ministara vanjskih poslova u Bruxellesu. Ministrima će se pridružiti i bugarski diplomat Nickolay Mladenov, kojeg je Trump imenovao visokim predstavnikom za Gazu. Njegova je zadaća povezivanje Mirovnog odbora s palestinskim tehnokratskim odborom zaduženim za upravljanje svakodnevnim poslovima.