Foto: FAH/Grafovi: PBZ
Država je u krizi trošila kao da se ništa ne događa
Neodgovorno ponašanje hrvatskih Vlada tijekom krize rezultiralo je snažnim rastom javnog duga i naravno troškova kamata za te dugove.
Iako su prihodi proračuna, zbog propadanja privatnog sektora, nakon 2008. godine snažno pali, država je nastavila trošiti kao da se apsolutno ništa ne događa.
To je dodatno opteretilo privatni sektor, koji to sve mora financirati i rezultat je bio produljena, šestogodišnja recesija i stotine tisuća izgubljenih poslova.
Prošle i pretprošle godine situacija se počela stabilizirati, manjak u proračunu je u snažnom padu, javni dug se stabilizirao, a počeli su padati i troškovi kamata.
Manjak državnog proračuna prošle je godine iznosio 4,1 milijardu kuna ili 1,2 posto BDP-a, odnosno 4,7 milijardi kuna manje nego u 2015. kada je iznosio 8,8 milijardi kuna ili 2,7 posto BDP-a, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.
Također, u 2016. godini, drugu godinu zaredom, ostvaren primarni višak u iznosu od 6,2 milijardi kuna ili 1,8 posto BDP-a. U 2015. je iznosio 0,5 posto BDP-a.
Prihodi proračuna u 2016. godini iznosili su 115,7 milijardi kn što je +6 posto više nego u 2015., dok su rashodi dosegnuli 119,8 milijardi kuna što je 1,5 posto više na godišnjoj razini.
Ekonomija ubrzava
Na razini konsolidirane središnje države koja obuhvaća državni proračun i izvanproračunske fondove ukupni deficit prošle godine iznosio je 3,6 milijardi kuna ili oko 1,1 posto BDP-a dok je u 2015. iznosio 8,9 milijardi kn ili 2,7 posto BDP-a.
BDP u Hrvatskoj prošle je godine porastao za 2,9 posto, a da ekonomija ubrzava pokazuje i podatak da je BDP u četvrtom kvartalu 2016. porastao za 3,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2015., što je najveći rast još od prvog tromjesečja 2008. godine.
Bolje stanje u javnim financijama u narednom razdoblju, ako bude pameti i volje, ostavlja prostor i za smanjenje poreznog opterećenja, što bi onda dodatno potaknulo rast ekonomije.