Jedino što se pouzdano zna jest kako je nađeno šest mrtvih tijela i jedna spaljena planinarska koliba. Ali što se doista dogodilo u zločinu koji tamošnji mediji opisuju kao "nezapamćen u Bugarskoj", više je pitanja nego odgovora.
Još 2. veljače otkrivena su mrtva tijela tri muškarca pokraj djelomično izgorjele planinarske kolibe nedaleko od prijevoja Petrohan, blizu srpske granice u zapadnoj Bugarskoj.
Vlasnik kućice bio je Ivajlo Kalušev, ali i on i još jedan 22-godišnji muškarac i 15-godišnji dječak nestali su bez traga. Svi koji su boravili u toj kolibi bili su članovi nevladine udruge Nacionalne agencije za nadzor zaštićenih područja (NACPT), piše Deutsche Welle.
Već kad je objavljen taj zločin, vršitelj dužnosti glavnog tužitelja Borislav Sarafov novinarima je izjavio kako i u toj udruzi "nisu bila čista posla". Na upit novinara govori li to kako je Udruga bila "sekta u kojoj je bilo i pedofilije", Sarafov je odgovorio: "Dobro ste me razumjeli."
"U stvarnom životu su okolnosti ponekad još čudnije nego one u seriji 'Twin Peaks'", rekao je.
Glavni tužitelj doduše nije objavio nikakve dokaze o sumnjivim poslovima te udruge, ali je već i to otvorilo Pandorinu kutiju nagađanja o toj organizaciji. Je li to bila nekakva paravojna skupina? Nekakva čudna budistička sekta?
Šest dana kasnije, 8. veljače, otkrivene su i te nestale osobe, također mrtve u kombiju za kampiranje na brdu Okolčica, čak osamdesetak kilometara daleko od prvog mjesta zločina. Istražitelji pretpostavljaju kako je riječ o četiri samoubojstva i dva ubojstva.
Najviše je nagađanja o vlasniku kolibe i voditelju udruge NACPT, Ivajlu Kaluševu. Taj speleolog i ljubitelj života u prirodi živio je i u Meksiku, a u Bugarskoj je njegova organizacija surađivala i s nadležnim službama u borbi protiv krivolova, ilegalne sječe šume, ali i zbog blizine državne granice pazila je na moguću trgovinu ljudima. Suradnju s Kaluševim i njegovom udrugom potvrdio je i šef bugarske kriminalističke policije.
Kalušev i drugi članovi skupine legalno su posjedovali više komada oružja, a nadležne službe niječu kako je NACPT bila nekakva paravojna organizacija.
Kalušev je postao budistom, a u svoju kolibu primao je i djecu - naravno uz pristanak roditelja. U prirodi ih je poučavao speleologiji, ali i zajedničkom životu uz duhovne obrede. U mnogim slučajevima ta su djeca prestala redovito ići u školu i počela živjeti u kućici.
Nakon njegove smrti, jedan muškarac koji je kod njega boravio kao dječak za bugarski portal Bird izjavio je kako ga je Kalušev spolno zlostavljao i da je to prijavio policiji još 2022. godine.
Njegova majka tvrdi da laže. U razgovoru za YouTube kanal Dneven red priznala je kako je u Kaluševu vidjela "duhovnog vođu", ali i kako mu je davala velike svote novca.
Doista postoji više prijava protiv Kaluševe udruge i barem jedna od njih ga je optuživala i za "bludne radnje" s malodobnicima. Ali ništa se nije dogodilo nakon tih prijava i nikad nije bilo istrage. Prema tvrdnjama osoba bliskih Kaluševu, on je znao za te prijave, što bi značilo kako je možda imao nekoga u policiji ili tužiteljstvu koji mu je to javljao.
I prema kriminalističkoj istrazi mjesta zločina nije jasno što se tamo dogodilo: oko kolibe je nađeno više čahura, ali je nemoguće reći koje su ispaljene kad je zločin počinjen. Na kolibi je bila i kamera za videonadzor i još dan prije, 1. veljače, vidi se snimka čitave skupine kako maše na oproštaju. Ima li to sve veze s nekakvim švercom narkotika? Jesu li možda u sve to upletene i državne institucije?
Mnogo je nagađanja, ali dokaza nema nikakvih.
Taj užasan zločin još je jednom pokazao duboko nepovjerenje bugarske javnosti prema državnom tužiteljstvu i policiji. U javnosti je posebno omražen vršitelj dužnosti glavnog tužitelja Sarafov kojem je, prema istraživanju mnijenja Alpha Research u prosincu, vjerovalo samo 4 posto upitanih.
No zločin je postao i politika jer se u Bugarskoj u travnju pripremaju već osme prijevremene izbore u pet godina. Tu onda trenutna vladajuća koalicija optužuje oporbeni savez PP-DB, podsjećajući da je Ministarstvo okoliša u vrijeme njihove vlade potpisalo neobvezujući memorandum s Kaluševom organizacijom. "To je, gledano iz perspektive institucija, pokazatelj kako se ovakvi slučajevi mogu koristiti u svrhe koje nisu kazneni postupak, uključujući i ocrnjivanje političkih protivnika", rekao je za DW Andrej Jankulov, odvjetnik i pravni stručnjak nevladine udruge za borbu protiv korupcije.
Jankulov podsjeća kako je bugarsko tužilaštvo već često davalo izjave za koje nikad nisu predočeni dokazi, niti je to dovelo do sudske presude. Sve to ostavlja dojam kako presuda nije bilo već i zbog političkog utjecaja na tužitelje i suce tijekom posljednjeg desetljeća.
U tom političkom nadmetanju čuje se i kritika kako se tu ide sve dalje od ključnih pitanja: jesu li nadležne službe mogle spriječiti ubojstva da su na vrijeme istražile prijave? Kakav je bio njihov odnos s organizacijom? Koji su motivi tragedije?
"Jedno je sigurno: prve reakcije vršitelja dužnosti glavnog tužitelja i istražitelja olakšale su širenje teorija zavjere jer su potaknule novinare i javnost da čitaju između redaka", rekao je za DW novinar Georgi Marčev.
Prema Jankulovu, bivšem tužitelju, obnova povjerenja zahtijevat će kadrovske promjene i veću učinkovitost. Bugarska je, zajedno s Mađarskom, prema Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala najkorumpiranija država u Europskoj uniji.
"Kad institucionalna neovisnost postane stvarnost, tek onda bi društvo moglo vjerovati onome što mu govore institucije", rekao je Jankulov za DW. On se ipak nada kako bugarsko društvo ipak nije potpuno izgubilo povjerenje u državne institucije.