Donošenjem uredbe o dodacima na plaće za pojedine poslove u zdravstvu Vlada je promijenila dosadašnje odnose među koeficijentima i plaćama stručnih zvanja i zanimanja unutar javnih službi, tako da su svi liječnici dobili dodatak od šest posto, a specijalisti u bolnicama 16 posto, dok su liječnici s posebno odgovornim poslovima (kirurzi i sl.) dobili dodatak od 20 posto.
Sindikat znanosti pozdravlja takvu odluku jer je to korak naprijed u nastojanju da se vrlo odgovoran i stručan posao bolje vrednuje nego dosad, ali upozorava Vladu da je time narušila prethodno uspostavljene odnose koje je proklamirala kao poželjne i pravedne.
Tako je dosad liječnik specijalist imao koeficijent (2,00) nešto iznad koeficijenta docenta na sveučilištu (1,90) i tek nešto manje od izvanrednog profesora (2,10).
S dodatkom od 16 posto liječniku specijalisti u bolnici osigurana je plaća kao da ima koeficijent 2,32, što znači da je degradirana dosadašnja relativna pozicija nastavnika i znanstvenika na sveučilištu i njihov socijalni status.
Sindikat znanosti upozorava Vladu da je već ranije neprimjereno visokim plaćama u pravosuđu otvorila ´Pandorinu kutiju´ neusklađenih odnosa među visokostručnim i odgovornim zanimanjima, iako bez ikakve koristi za društvo u vezi stanja u pravosuđu.
Kao glavni argument za uvođenje novog sustava plaća Vlada je isticala da su u starom sustavu postojali mnogi neprincipijelni dodaci na plaće, koji su zamagljivali uvid u stvarne odnose.
No, ubrzo nakon usvajanja novog sustava plaća ponovno su počeli nicati razni dodaci, prvo u policiji, a zatim i u drugim javnim službama. Također, uvedeni su i dodaci za staž u službama u kojima je to potrebno (prosvjeta).
Dok su se svi ti dodaci mogli opravdati otežanim uvjetima rada, dodaci za liječnike mogu se tako pravdati tek za neke kategorije, kao što su kirurzi, liječnici koji rade s oboljelima od AIDS-a, patolozi obducenti i sl.
No, za ostale, kao što su svi specijalisti u bolnici, liječnici u bolnici bez specijalističkog ispita i liječnici u zavodima za javno zdravstvo, a to je veći broj liječnika, dodaci se ne mogu objasniti otežanim uvjetima, već samo željom Vlade da pojačano plati stručni rad u zdravstvu, ocjenjuje Sindikat znanosti.
Ostaje nejasno zašto je Vlada prvo odlučila povećati plaće upravo u zdravstvenom sustavu u kojem je prethodno započela uklanjati nezakonito i ekscesno visoke plaće, nezakonite kumulativne radne odnose, dvojbene dodatke na plaće i široke zloporabe u primjeni takvih dodataka.
Ako je svrha porasta plaća bila smirivanje zdravstvenog sustava u uvjetima pokušaja uvođenja reda protiv zloporaba, tada je štrajk liječnika s ekstremno visokim zahtjevima za povećanjem plaća dokaz da je Vlada jednostranim inicijativama samo raspirila apetite u zdravstvu, a i drugdje.
Sindikat znanosti stoga zahtijeva da Vlada ubuduće sve promjene u sustavu plaća prethodno razmotri s pregovaračkim odborom sindikata javnih službi, kako bi se održala jednom dogovorena i principijelna politika plaća.