NA KOSOVU je nova kriza.
>>Srpska vojska u punoj borbenoj pripravnosti. Vučić i Porfirije: Nema predaje
Naime, sve postrojbe Vojske Srbije i Ministarstva unutarnjih poslova od jučer navečer su u stanju pune borbene pripravnosti zbog namjera Prištine da nasilno ukloni barikade na sjeveru, objavili su ministri obrane i unutarnjih poslova.
Napetosti koje na Kosovu traju mjesecima eskalirale su u posljednja dva tjedna nakon što je kosovska policija uhitila jednog donedavnog policajca sumnjičeći ga za "narušavanje ustavnog poretka", na što su lokalni Srbi uzvratili postavljanjem barikada tražeći njegovo oslobođenje.
Još u kolovozu bila kriza
Još smo u kolovozu pisali da su lokalni Srbi na Kosovu prosvjedovali zbog odluke vlade Kosova da srpski vozači pri ulasku na teritorij Kosova moraju skinuti stare tablice i postaviti one privremene.
Kasnije je Kosovo na 30 dana odgodilo primjenu odluke o reciprocitetu na osobne iskaznice i registarske oznake. Tada su na Kosovu odjekivale i sirene za uzbunu, a na cestama su viđeni i maskirani ljudi.
Sada su Srbi sa sjevera Kosova 18. dan na barikadama. Traže oslobođenje uhićenih Dejana Pantića, Miljana Adžića i Slađana Trajkovića, kao i povlačenje specijalnih policijskih snaga sa sjevera.
>>Svjetski mediji: Tenzije rastu, Srbija zvecka oružjem najglasnije dosad
No koliko je sada situacija drukčija i potencijalno opasnija? Sudeći prema pisanju svjetskih medija, situacija je ozbiljnija. BBC piše da je "zveckanje oružjem najglasnije do sada".
Agencija AP navodi da "Srbija, koja je naoružana ruskim donacijama i vojnim nabavama, već dulje zvecka oružjem i prijeti silom svojoj bivšoj pokrajini".
"Srbija je stavila svoje sigurnosne trupe na granicu s Kosovom u punu borbenu pripravnost ignorirajući pozive NATO-a za stišavanje tenzija između dva neprijatelja iz vremena ratova na Balkanu", dodaje agencija.
Vučić govori da će prvi poginuti
Pritom srpski predsjednik Aleksandar Vučić bilda atmosferu izjavama da će prvi poginuti, ali da na srpski narod neće dati.
"Njihov cilj je izbacivanje Srbije za sva vremena s Kosova i posebno izbacivanje neposlušnog srpskog naroda sa sjevera Kosova. Zato koriste sve svoje agente i po Beogradu i mnogim drugim mjestima. To je nešto s čim ćemo se suočavati", danas je rekao Vučić.
"Na barikadama ljudi imitiraju Dražu"
Kosovski premijer Albin Kurti, pak, kaže da ljudi na barikadama imitiraju Dražu Mihailovića.
"Ovo su barikade ljudi u tamnim uniformama, ljudi koji su ćelavi, s bradama, imitiraju Dražu Mihailovića. Wagner barikade. Imaju puške i postavljaju barikade ne da ne bi prošla vozila, nego da se brani taj uniformni naoružani čovjek koji bi pucao na vozila koja bi im se približila. Znači, ovo su ratoborne barikade", ocijenio je kosovski premijer Albin Kurti u intervjuu za portal Istraga.ba.
Treba istaknuti i stav Rusije, koja je tradicionalno zainteresirana strana na ovom području. Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova komentirala je najnovija događanja na Kosovu.
>>Glasnogovornica ruskog ministra o Kosovu: Prijeti pravi sukob velikih razmjera
"Novo zaoštravanje koje je izbilo u pokrajini uvjerljivo pokazuje da odstupanje od sadašnjeg regulatornog okvira za Kosovo (i Metohiju) samo provocira prištinske ekstremiste. Situacija nije daleko od pravog sukoba velikih razmjera", kazala je Zaharova odgovarajući na pitanje medija o Kosovu, prenosi B92.
Biserko za Index: Beograd doista daje znakove da je spreman za akciju
Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko, koja inače u ovakvim situacijama staje na loptu, ovog puta za Index kaže da tenzije uistinu rastu iz dana u dan.
Ona vjeruje da Srbiji zapravo ne odgovara njemačko-francuski prijedlog za konačno rješenje odnosa između Beograda i Prištine, koji je u studenom procurio u javnost. Između ostalog, ovim sporazumom je predviđeno da Srbija i Kosovo razvijaju svoje odnose na temelju ravnopravnosti.
"Srbiji to ne odgovora, ne odgovara ni Rusiji. Rusiji odgovara status quo. Destabilizacija odvlači pozornost Zapada s Ukrajine. Situacija je nepredvidiva, a Beograd daje znakove da je spreman za akciju na sjeveru Kosova.
Ipak, treba reći da Zapad još nije najoštrije reagirao, barem prema ovome što znamo. Upozorio jest da se barikade trebaju povući, ali zadnjih dana nismo čuli oštrije izjave osim one da je cilj nastaviti dijalog", kaže Biserko.
"Jak je utjecaj Rusije"
Ističe da je ruska prisutnost tu i dalje jaka.
"Radi se o prisutnosti kroz Wagner, Noćne vukove, ali i određene političke aktere. Rusija je prisutna kroz razne strukture u Srbiji, kao i kroz Srpsku pravoslavnu crkvu, akademsku zajednicu, javne medijske sfere...
Nema naznaka da će se politika Vučića mijenjati. A ta promjena je ključna - bez zaokreta prema vrijednostima Europske unije, nema ni normalizacije. Dapače, retorika prema Zapadu se zaoštrila i to nije dobro.
Godinama je Njemačka smatrana najvećim saveznikom, ta država je najviše ulagala, a sad vidimo neprijateljske napise o Njemačkoj. Od zapadnih zemalja najviše se vjeruje Sjedinjenim Američkim Državama, smatra ih se zemljom koja ima dobar uvid u srpsku situaciju", kazala je Biserko.
"Tenzije rastu"
Navodi da je kosovski premijer Kurti omražen.
"Njegov prethodnik Hashim Thaçi bio je percipiran pozitivnije. Kurti je demoniziran, njega se napada rasistički, opisuje ga se kao onoga koji nije spreman sudjelovati u pregovorima, kao onoga koji je teroristički šljam. Tu su raznorazne terorističke kvalifikacije", govori.
Zaključuje da tenzije očito rastu.
"Nadam se da neće biti ništa ozbiljnije, teško mi je vjerovati da bi Amerika i Zapad dopustili rasturanje balkanske arhitekture u koju su toliko uložili. Pogotovo jer je ovdje bitno južno krilo NATO-a.
Ali ne možemo ništa tvrditi sa sigurnošću. Radikalizacija srpske strane je velika, a vidjeli smo po pitanju Ukrajine koliko lako stvari mogu otići predaleko. Nadajmo se da neće doći do toga", zaključila je Biserko.
Vučić još 2018. govorio da se nitko u regiji ne može vojno uspoređivati sa Srbijom
No ako dođe do sukoba, koliko je zapravo srpska vojska snažna?
Uz 100. obljetnicu pobjede u Prvom svjetskom ratu, Srbija je 2018. godine održala vojnu vježbu "Stoljeće pobjednika", u kojoj je na 10 lokacija diljem zemlje sudjelovalo 8000 pripadnika VS-a s ukupno 645 borbenih sustava.
Tada je Vučić za Radio-televiziju Srbije rekao kako se, osim Rumunjske i Mađarske koje imaju veliku vojsku, nitko u regiji ne može usporediti sa srpskom vojskom.
"Mi i Mađari smo tu negdje, a ostali daleko iza. Grčka ima ogromnu vojsku i to nisu usporedive brojke. Mi dramatično snažimo vojsku. Nisu to koraci od milje, već od sedam milja", naglasio je Vučić.
Također, poznata je Vučićeva izjava da se nad Srbijom "više neće ponavljati oluje, bljeskovi i pogromi, bez obzira na sve pritiske".
Proračun skočio za 70 posto
Uglavnom, kako smo pisali, proračun Srbije za obranu skočio je između 2015. i 2021. za oko 70 posto - na čak 1.4 milijarde dolara godišnje. Srbija u vojnom proračunu nadmašuje Albaniju, Bosnu, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju zajedno, a Hrvatsku pojedinačno.
Rusija i Bjelorusija poklonile su joj deset polovnih aviona MiG-29. Rusija joj je dala i 30 tenkova i oklopnih transportera te prodala sustav protuzračne obrane Pancir S1.
Srbija je kupila i kineske vojne dronove, ruske helikoptere i francuski raketni sustav zemlja-zrak Mistral. Vučić se 2019. pohvalio i novim ruskim borbenim helikopterima Mi-35 i Mi-17 i poručio da ih "neki zovu vražjim kočijama, ali oni će biti čuvari neba Srbije".
Vučić je najavio i da Srbija želi kupiti turske bespilotne letjelice Barjaktar "kako bi sama branila i čuvala svoje nebo". Ako se to ostvari, dron turske proizvodnje pridružio bi se ruskoj protuzračnoj bateriji Pancir S1, polovnim ruskim i bjeloruskim MiG-ovima, francuskim raketama Mistral, Airbusovim helikopterima H145M, kao i kineskim dronovima.
Global Firepower: Srbija je 61. vojna sila svijeta, Kosovo 140.
Utjecajni portal Global Firepower svake godine rangira vojnu snagu svjetskih država. Zemlje se rangiraju na temelju više od 50 faktora koji određuju indeks moći - od vojne moći, broja stanovnika i vojnika preko financija do logističkih mogućnosti, prirodnih resursa i geografskog položaja.
Srbija tu zauzima 61. mjesto. Hrvatska je, primjerice, na 62. mjestu. Kosovo je 140. vojna sila svijeta od ukupno 142 države koje se uzimaju u obzir. Što se tiče ostalih zemalja na ovom području, Slovenija je na 86. mjestu, Albanija je 115., BiH 123., a Crna Gora 132.
Treba reći i da Srbija iz godine u godinu na ovoj listi bilježi rast. Tako je 2017. godine bila na 89. mjestu, a modernizacija koju smo spominjali pridonijela je ovako velikom skoku u svega pet godina.
Prema ovom izvještaju, Srbija ima 25.000 aktivnih vojnika, 27 aviona (tu mislimo na one koji su klasificirani kao borbeni i lovci-bombarderi), 51 helikopter i 323 tenka.
Kako donosi Al Jazeera, ove brojke ne otkrivaju jesu li neki od tenkova u rezervi, kao ni informacije o tehničkoj superiornosti pojedinih tenkova. Srbija ima najviše tenkova M-84, što je bio glavni borbeni tenk bivše JNA koji se proizvodio po licenci za sovjetski tenk T-72 u bivšoj SFRJ.
Koliko se planski odvija srpsko naoružavanje?
Međutim, Deutsche Welle u svojoj se analizi zapitao koliko se planski odvija srpsko naoružavanje. Naveli su mišljenje kritičara da se srpska politika nabave i prodaje oružja može opisati riječju "spektakl", ali bez jasnog plana i cilja. I uz to previše košta porezne obveznike.
>>Koliko je zaista moćna srpska vojska?
"Sve su to ugovoreni ili najavljeni poslovi teški stotine milijuna eura iako još nije dovršen Strategijski plan obrane i Plan opremanja Vojske za razdoblje do 2030. godine", naveo je u analizi Deutsche Welle.
Pojedini vojni analitičari postavili su pitanje koliko to sve ima smisla još kad je u Srbiju stigao Pancir S1. Kako je tada za N1 rekao analitičar Aleksandar Radić, taj sustav za obranu iz zraka ima domet od dvadeset kilometara. Radić se zapitao što zemlja veličine Srbije može zaštititi jednom jedinom baterijom, ako to bude potrebno.
"Predsjednik Vučić sliči na trgovačkog putnika koji po svijetu ugovara poslove poput izvoza i nabave naoružanja, i to u tajnosti i bez jasne predstave što su dobili, a što su posljedice po građane Srbije, odnosno koliko koštaju te vanjskopolitičke avanture", navodi za DW Maja Bjeloš iz Beogradskog centra za sigurnosnu politiku.
Ona tumači da se predsjednik Srbije u poslovima oko oružja – premda nema takve ustavne ovlasti – brzo i lako sporazumijeva s autoritarnim liderima, ali da državni novac troši i onda kad je pod pritiskom.
Zanimljivu izjavu tada je dao i bivši ministar obrane Dragan Šutanovac, koji je svojevremeno inzistirao na ustrojavanju vojske prema standardima NATO-a.
On kaže da bi bilo logično da zemlja koja je dio programa "Partnerstvo za mir" nabavlja oružje upravo iz zemalja koje rade po tom standardu. "Međutim, očito je Moskva shvatila da kroz formu bratske pomoći, darivanjem recimo polovnih letjelica čiji smo remont skupo platili, pravi određeni hibridni utjecaj, što je očito i glavni cilj", navodi Šutanovac za DW.
On kaže da je "jasna politička poruka" to što neke članice NATO-a ne žele prodati Srbiji obrambene sustave. "Umjesto da se spremamo za izazove 21. stoljeća, mi smo još u posljednjem desetljeću 20. stoljeća", kaže nekadašnji ministar iz redova Demokratske stranke.