UZ NESPORNE gospodarske koristi što bi ih imao donijeti projekt izvoza ruske nafte preko Terminala Omišalj na otoku Krku Družba Adria, otvara se pitanje tzv. balastnih voda koje predstavljaju potencijalnu prijetnju biološkoj raznolikosti Jadrana.
Osnovni biološki problem balastnih voda je prijenos, odnosno, unos stranih živih vrsta u životni prostor zajednice gdje se balastne vode ispuštaju, čime se, među ostalim ugrožava biološka raznolikost, u našem slučaju Jadrana, stoji u sažetku stručnog osvrta Ognjena Nikolića, Janeza Prebila, Marcela Kovačića i Marinka Ućkura objavljenom u časopisu Gospodarstvo i okoliš. Živi se organizmi na taj način i iz najvećih udaljenosti prenose na područja gdje nikada nisu obitavali. Prijeti i opasnost prijenosa patogenih virusa i bakterija, te štetnih kemijskih supstanci.
Veliki suvremeni brodovi, osobito tankeri, moraju, nakon istovara korisnog tereta, a radi sigurnosti plovidbe, korisni teret nadomjestiti kompenzacijskim teretom, a to je balastna (morska) voda. Balastne vode se ispuštaju upravo u luci u kojoj se preuzima korisni teret, primjerice, nafta umjesto vode. To bi značilo kod Omišlja. Zanimljiv je podatak da suvremeni tanker ispusti u more i do nekoliko desetaka tisuća kubika balastnih voda na sat, što je više od ispusta otpadnih voda i najvećih gradova na obali Jadrana. Stoga se traži dubinsko ispuštanje voda, naravno uz instaliranje uređaja za obradu takvih voda.
U suradnji UN i IMO u tijeku je za Hrvatsku zanimljiv program pod nazivom GloBallast, koji uključuje obrazovanje lučkog i špedicijskog osoblja, te ostalih stručnjaka s postupcima i metodama gospodarenja balastnim vodama. Rješenje problema balastnih voda je tehnički relativno jednostavan problem, tvrde stručnjaci, ali su uređaji relativno skupi.