U ALŽIRU su u subotu održani parlamentarni izbori za koje se vladajući establišment nada da će umiriti protuvladine prosvjede, ali odziv je bio slab.
Dvije godine pošto su masovni prosvjedi prisilili dugogodišnjeg predsjednika da odstupi s vlasti, vlasti još nisu ugušile protestni pokret.
Izbori u subotu uslijedili su nakon predsjedničkih izbora 2019. i referenduma o izmijenjenom ustavu prošle godine, ali mnogi Alžirci i dalje smatraju da vlast zapravo drže vojska i snage sigurnosti.
Odziv na izbore sredinom dana bio je slab. Samo 14.5 posto birača glasalo je četiri sata prije zatvaranja birališta. Na prošlim izborima 2019. tri sata prije zatvaranja birališta glasalo je 33 posto birača, a konačni odziv bio je 40 posto.
Predsjednik Abdelmadžid Tebun naglasio je da odluke donosi većina onih koji su glasali, neovisno o odzivu.
"Ovi izbori novi su korak u izgradnji novog Alžira", rekao je.
Protestni pokret želi zabraniti vojsci da se miješa u politiku
Protestni pokret Hirak, koji je prisilio Abdelaziza Butefliku da se povuče prije dvije godine, želi smijeniti staru vladajuću elitu i zabraniti vojsci da se miješa u politiku.
Hirak je kritizirao i Tebuna jer je bio dio Buteflikina režima unatoč činjenici da je Tebun s premijerske dužnosti smijenjen nakon tri mjeseca.
Mnogi pristaše Hiraka pozivaju na bojkot glasanja. Vodeće ljevičarske stranke rekle su da će također bojkotirati izbore, bojeći se mogućih prevara.
Stranke koje dominiraju politikom desetljećima pretrpjele su udarce zbog optužbi za korupciju protiv Buteflikinih saveznika, što je otvorilo prostor neovisnim kandidatima i umjerenim islamističkim strankama.
Islamisti pod vodstvom Pokreta društva za mir i sekularne stranke, nekada odane Butefliki, također se natječu za mjesta u zakonodavnom tijelu od 407 članova.
Pokret društva za mir najveća je alžirska islamistička stranka i bila je glavna oporbena snaga u raspuštenom parlamentu.
Zemlja je u teškoj gospodarskoj situaciji. Devizne rezerve smanjile su se za četiri petine od 2013. zbog pada prihoda od izvoza energenata, a niz vlada nije uspio diversificirati gospodarstvo ni potaknuti jačanje privatnog sektora.
Pravo glasa u Alžiru ima oko 24.4 milijuna ljudi. Konačni službeni rezultati očekuju se kasnije ovog mjeseca.