Prema vladinim podacima, s prosječno, zbog bolesti izgubljenih, 14 dana na godinu po zaposlenom Slovenija spada među države s najvećim izostankom s posla u Europi, te tako gubi šest posto nacionalnog proizvoda. Poslodavci drže da je velik broj izostanaka s posla neopravdan ili motiviran nezadovoljstvom, a ne zdravstvenim razlozima.
Sindikati pak tvrde da su veliki izostanci posljedica stresa, profesionalnih bolesti i slabog odnosa menadžmenta prema radnicima, od kojih mnogi rade na određeno vrijeme, pa često i bolesni.
Semolič sumnja da je iza predloženih promjena opet "slovački neoliberalistički" model, kako bi se na račun radnika povećala nacionalna konkurentnost i profiti vlasnika, ali i smanjili troškovi državne blagajne koja kompenzira naknade za dane odsutnosti iznad 30 dana.
Prema službenim podacima u Sloveniji svakog dana s posla prosječno izostane 34.000 radnika. Za naknade plaća u vrijeme izostanka državna zdravstvena blagajna na godinu troši 10 posto svojih prihoda ili oko 180 milijuna eura, a nešto više od te svote radnicima na isto ime svake godine isplate poslodavci koji snose troškove bolovanja do trideset dana.
Po sadašnjem zakonu u Sloveniji zaposleni u vrijeme izostanka s posla do 30 dana dobije 80 posto plaće.
"Ne smijemo postati druga Slovačka, gdje naknada za prva tri dana odsutnosti s posla iznosi 25 posto od plaće za tri dana, a za izostanke od 4 do deset dana - 55 posto", rekao je Semolič. On je dodao da su poreznim i drugim reformama u Slovačkoj socijalno najugroženiji postali radnici.
(Hina) xfl ybs